SERVIS POSEBNIH NASLOVA KUBA-CASTRO

Nadnaslov:Kuba proživljava sve težu gospodarsku i društvenu krizu Naslov: Castrove upute za budućnost Podnaslov:Očekivanja o mogućoj promjeni kursa kubanske politike najnovijim Castrovim istupanjima čini se da su opovrgnuta, unatoč izravnim zahtjevima europskih i latinoameričkih političara za njegovim povlačenjem i uvođenjem višestranačkog sustava. Nedostatak svježih ideja za izvlačenje zemlje iz posvemašnje krize, kojoj je posebice doprinio raspad bivšeg sovjetskog bloka, kao i okretanje staroj vjeri u socijalizam, od male su pomoći kubanskom gospodarstvu na izdisaju. Piše: Pascal FLETCHER, Reuter HAVANA - Kubanski predsjednik Fidel Castro, koji je ovih dana navršio 67 godina, i dalje nailazi na burna odobravanja i kritike diljem Latinske Amerike, iako se čini da ima malo svježih ideja kako da stane na kraj sve težoj gospodarskoj i društvenoj krizi na Kubi. Prošlog tjedna Castro se vratio sa sedmodnevnog putovanja u Boliviju i Kolumbiju. Naišao je na oduševljen doček od strane pristalica u Boliviji, gdje je njegov nekadašnji drug Ernesto "Che" Guevara ubijen 1967. godine, te gotovo zasjenio novog bolivijskog predsjednika Gonzala Sancheza de Lozadu prilikom ceremonije Lozadina polaganja predsjedničke zakletve. "Poslali ste svijetu poruku o tome što misle ljudi Latinske Amerike", odgovorio je Castro svojim bolivijskim poklonicima. No u Kolumbiji, kamo je potom otputovao i imao razgovore s kolumbijskim predsjednikom Cesarom Gaviriom, naišao je na mnogo hladniji prijem. Tijekom boravka ondje, Castro se suočio s izravnim pozivima od strane europskih i latinoameričkih političara da odstupi s vlasti, ili da barem dopusti višepartijske izbore. Na konferenciji za novinare upriličenoj prije svog povratka na Kubu činilo se da se Castro vraća svom starom, poznatom stavu "socijalizam ili smrt" u obrani Kube i svom jednopartijskom političkom sustavu. On je odbacio sugestije o mogućem povlačenju s vlasti i naglasio svoju netrpeljivost prema kapitalizmu koji donosi zagađenje, kolonijalizam i ropstvo, te, kako se čini, skršio nade oko svoje eventualne spremnosti na radikalnu promjenu budućeg kubanskog kursa. "Kapitalizam je promašaj... Započinje socijalizam i nama je čast pripadati ovom stupnju povijesnog razvoja", rekao je. Castro je također opovrgao brojna medijska nagađanja o tome da je Gasviria od njega zatražio da u svojoj zemlji hitno sprovede dalekosežne reforme. Međunaslov: Gospodarska kriza na vrhuncu Iako su kubanski državni mediji objavili općenit izvještaj o Castrovu trijumfu u Boliviji i razgovorima u Kolumbiji, u Havani za vrijeme njegove odsutnosti nije bilo baš veselo. Svakodnevne redukcije struje u trajanju od 12 sati u Havani, a i do 20 sati u provinciji, doslovno su paralizirale ovaj otok u Karipskom moru. Zbog ovih zamračenja, do kojih je došlo u nedostatku energetskih izvora, diljem zemlje ne rade tvornice i uredi, a opasnost od kriminala i socijalnih nemira sve je veća. To se je nadovezalo na već postojeću krizu u javnom prometu kao i neprekidne nestašice hrane i robe široke potrošnje. Inozemni diplomati u Havani tvrde da je ovaj kolovoz donio najgore nedaće koje je kubanskih otprilike 11 milijuna stanovnika doživjelo u protekle tri godine gospodarske krize, pokrenute kolapsom nekoć tijesnih trgovinskih veza s bivšim sovjetskim blokom. Prema nekim analitičarima, Kuba bi uskoro mogla biti prisiljena na "nultu opciju", vladin plan predviđen za slučaj krize u kojoj bi potpuno presušio uvoz bilo koje vrste. Kubanci još uvijek strpljivo očekuju da čuju koje neophodne korake njihova vlada namjerava poduzeti za oživljavanje gospodarstva. Krajem prošlog mjeseca Castro je najavio da će za Kubance prestati vrijediti zabrana posjedovanja čvrste valute. No zakon kojim bi se zabrana ukinula još uvijek nije donešen, a osim toga ne zna se kako će i gdje Kubanci moći potrošiti svoje dolare. Slične neizvjesnosti postoje i glede Castrove izjave da će većini kubanskih izbjeglica koji žive u inozemstvu biti dopušten posjet domovini. Kubanske vlasti još nisu službeno objavile pojedinosti o pojednostavljenom procesu dobivanja vize za posjet Kubi. Diplomati smatraju da su ove mjere tek kratkotrajna rješenja s ciljem da se što prije dođe do nešto čvrste valute, a ne potpuna, dugotrajna strategija koja bi trajno oporavila kubansko gospodarstvo. (Hina) br 181622 MET aug 93