SVIJET U 5 SATI

ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali u jučer objavljenom izvješću Vijeću sigurnosti odbacio je zahtjev Hrvatske o razdvajanju mandata UNPROFOR-a na tri posebna mandata - za Hrvatsku, BiH i Makedoniju. U Galijevu izvješću se kaže da se "stanje glede primjene rezolucija UN-a nije promijenilo od podnošenja njegova prethodna izvješća 25. lipnja 1993", te da "problemi opisani u njegovom prethodnom izvješću o stanju u Hrvatskoj nisu riješeni". "Stoga sam mišljenja da u ovoj fazi ne bi trebalo poduzimati nikakvu akciju preispitivanja mandata UNPROFOR-a na teritoriju Republike Hrvatske", izvijestio je glavni tajnik UN-a. ZAGREB - Pomoćnik supredsjedatelja Mirovne konferencije Knut Vollebaek ocijenio je korisnima svoje jučerašnje, u Zagrebu vođene, razgovore sa hrvatskim državnim izaslanstvom za pregovore sa Srbima iz područja pod zaštitom UN, kojeg predvodi Slavko Degoricija. "Iako je, s obzirom na fazu u kojoj se nalaze razgovori, prerano za donošenje općih ocjena, ipak mislim da smo našli put koji može voditi konačnom rješenju", kazao je Vollebaek. Voditelj hrvatskog državnog izaslanstva Slavko Degoricija istaknuo je da se sada ide na izradu "paketa" koji nudi kvalitetniji odnos prema problemu. "Slabosti dosadašnjih separatnih sporazuma i dogovora uočene su i mora se stvoriti temeljni dokument iz kojeg će se moći djelovati politički, vojno i gospodarski", kazao je Degoricija te istaknuo da predloženi tekst globalnog sporazuma o prekidu vatre upravo to nudi. Osnovne točke sporazuma su utvrđivanje linije dodira, prekid vojnih aktivnosti i razdvajanje jedinica i oružja od linije dodira, stavljanje UNPROFOR-a u funkciju u prostoru razdvajanja i otvaranje mogućnosti političkog rada na tom prostoru, naveo je Degoricija kazavši da se time odvaja vojno-policijsko djelovanje od političkog aspekta na tom području. ŽENEVA - Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i srpski predsjednik Slobodan Milošević pozvani su u Ženevu na pregovore o BiH, priopćio je sinoć glasnogovornik Konferencije o bivšoj Jugoslaviji John Mills. On je rekao kako bi predsjednici Tuđman i Milošević, kojima su poziv poslali supredsjedatelji Konferencije lord David Owen i Thorvald Stoltenberg, već sutra mogli biti u Ženevi. Mills je ocijenio kako se dosadašnje sudjelovanje dvojice predsjednika u pregovorima "pokazalo korisnim", ali je ponovni poziv za njihov dolazak u Ženevu odbio povezati s nepostignutim napretkom u jučerašnjim pregovorima. DUBROVNIK - Drugog dana posjeta Dubrovniku američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith u pratnji njegova domaćina zapovjednika južnog bojišta general bojnika Nojka Marinovića posjetio je jučer Čilipe i Konavle, položaje Hrvatske vojske na granici s BiH i poluotok Prevlaku. Američki veleposlanik ujutro je u Dubrovniku razgovarao s generalom Marinovićem i drugim časnicima Hrvatske vojske te je nakon toga u njihovoj pratnji obišao Srđ. Odmah nakon toga veleposlanik Galbraith zaputio se prema granici Hrvatske i BiH kako bi obišao položaje Hrvatske vojske te se na putu prema Prevlaci nakratko zadržao u razrušenim Čilipima. ŽENEVA - Čelnici BiH raspravljali su jučer o teritorijalnom razgraničenju triju budućih republika ali, kako doznaje France presse od izvora bliskih izaslanstvima triju strana, bez ikakva napretka. Muslimanski su pregovarači izvijestili da srpsko izaslanstvo, s Radovanom Karadžićem na čelu, zadržava "vrlo tvrdokorna" stajališta, posebice glede teritorijalne podjele istočne Bosne i budućeg statusa Sarajeva. Karadžić je, pak, teritorijalne zahtjeve predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića ocijenio kao "vrlo nerealne". Po izjavi jednog muslimanskog sudionika pregovora, Karadžić je prihvatio načelo da unutar srpskog teritorija ostanu Goražde, Srebrenica i Žepa, ali je odbio njihovo teritorijalno povezivanje. Govoreći o raspravama o središnjoj Bosni, koje su vodili Izetbegović i Mate Boban, predstavnik za javnost Konferencije o bivšoj Jugoslaviji John Mills je potvrdio da su se Izetbegović i Boban sporazumjeli o "mogućnosti nalaženja dogovornog rješenja za to područje". Mills je rekao da je muslimansko izaslanstvo pristalo da danas ujutro razgovara s vođom Hrvata u Bosni Matom Bobanom, a da se nakon toga u razgovore uključi i Radovan Karadžić. SARAJEVO - Četrnaest je osoba ranjeno, od kojih petero teško, u sinoćnjem topničkom napadu na sarajevsku općinu Dobrinju, javlja Reuter pozivajući se na očevice. Nekoliko je osoba ranjeno od eksplozija pet granata koje su pale u roku od pola sata, a ostali su nastradali od granate koja je pala dok su pokušavali pomoći žrtvama napada. Do napada je došlo nakon relativno mirnog dana tijekom kojeg je američki veleposlanik u BiH Viktor Jaković posjetio Dobrinju. SARAJEVO - Dijelovi Armije BiH i jučer su se pokušavali probiti na Igman koji je, nakon odlaska srpskih postrojba, pod nadzorom UN-a, doznaje France presse od jednog UN-ova dužnosnika u Sarajevu. Po tvrđenju tog dužnosnika, koji nije htio da mu se objavljuje ime, skupine od po desetak pripadnika Armije BiH nastoje još od subote, kad je počelo povlačenje Srba s Igmana, vratiti položaje na tom strateški važnom brdu. Isti izvor navodi da su prekjučer, u manjim okršajima sa srpskim postrojbama koje su se povukle iza crta što ih je odredio UNPROFOR, poginula četiri vojnika Armije BiH. BONN - Organizacija Islamske konferencije (OIK) ocijenila je jučer podjelu BiH "neprihvatljivom", dopuštajući, međutim, mogućnost da se ipak prihvati takvo rješenje, ako ne bude drugog, kazao je jučer na konferenciji za novinare u Bonnu glavni tajnik OIK-a Hamid El-Gabid. "Islamske su zemlje ponudile poslati u BiH 20.000 ljudi", rekao je glavni tajnik OIK-a, "maksimalan broj koji su razmatrali UN bio je 35.000, islamski je svijet pripravan to učiniti ako se to od njega zatraži". KOPENHAGEN - Danski je parlament jučer odobrio sudjelovanje danskog zrakoplovstva u mogućoj zračnoj akciji NATO-a protiv bosanskih Srba kao i slanje novih pripadnika 'plavih kaciga' u BiH. Po prijedlogu danske vlade, 125 danskih vojnika bilo bi uključeno u zajednički nordijski bataljun koji bi imao oko 1200 pripadnika. Danski bi vojnici trebali biti smješteni u blizini Tuzle, vjerojatno tijekom idućeg mjeseca. KOPENHAGEN - Danska vlada ponudila je jučer u Kopenhagenu da će u bolnice u svojoj zemlji prihvatiti 150 ranjenika iz Bosne i Hercegovine. Ministrica unutrašnjih poslova Birthe Weiss naglasila je u pismu upućenom Visokom povjerenstvu UN za izbjeglice (UNHCR) kako njezina zemlja ovom odlukom samo ponavlja svoju već prije više mjeseci iznesenu ponudu na koju se "dosad nitko nije obazirao". (Hina)vb 180214 MET aug 93