SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Trotjedna turistička tura po doskora zabranjenim polarnim područjima Naslov: Rusija razvija polarni turizam Podnaslov: Dok ruski nuklearni ledolomac sada natjerava polarne medvjede da bi ih snimili turisti, brojni prirodnjaci i ljubitelji polarnih krajeva svojim velikim odazivom svjedoče o interesu koji vlada za ruski polarni turizam u razvoju Piše: John CHADWICK, Reuter RT FLORA (Zemlja Franje Josipa, Rusija) - Na 80 stupnjeva i 34 minute zemljopisne širine Sjeverni pol bio je udaljen samo nekoliko stotina milja, ali putnici još nisu vidjeli polarnog medvjeda dovoljno blizu da bi ga snimili. Kapetan ruskog ledolomca na nuklearni pogon Timir uskoro je riješio problem poslavši helikopter da potjera medvjedicu i njena tri medvjedića koji su se nalazili na oko milju udaljenosti od broda. Dok je helikopter letio iznad njih, medvjeđa obitelj, čija su se žućkasta krzna isticala na pozadini mase razlomljena leda na površini mora, promijenila je smjer i polako se počela udaljavati od uljeza. Na brodu su kamere škljocale i zujale dok su životinje prolazile pokraj pramca, a medvjedica je štitila mladunce svojim tijelom i nezadovoljno brundala. Turisti, uglavnom dobro zaštićeni od hladnoće, vratit će se svojim kućama zadovoljni. No, nisu svi na 3.400-tonskom brodu iz Murmanska bili zadovoljni. Jedan iznervirani švicarski prirodnjak nazvao je skandalom natjerivanje medvjeda helikopterom radi zadovoljstva turista. Ali on je u izrazitoj manjini. Tri predavača koji se nalaze u ekspediciji, inače iskusni istraživači, kažu da nije načinjena nikakva šteta životinjama naviknutim na prirodne izazove te da nitko više ne ubija polarne medvjede. Polarni turizam i dalje će se nastaviti u ovom opsegu. Ljudi koji su platili 2.000 funti (2.940) dolara za trotjednu turu po ledenim područjima očekuju da će vidjeti da vide kitove, morževe, tuljane i polarne medvjede. Susret se dogodio kod jugozapadne obale Zemlje Franje Josipa, obično zaleđenog arhipelaga od oko 180 otoka. To je najsjeverniji dio ruskog teritorija i dosad je tamo strancima bio zabranjen pristup. Na kartama još stoji hladnoratovsko upozorenje da na zrakoplov koji povrijedi teritorijalne granice može biti otvorena vatra bez prethodnog upozorenja. Vladimir, nekada pilot sovjetskog ratnog zrakoplovstva, upravlja helikopterom s 20 putničkih mjesta, iznad zaleđenih područja na mjesta kao što su Rt Flora i otok Hooker, koji predstavljaju granicu polarnog istraživanja. Međunaslov: Egzotični doživljaji nekad zabranjene zone Turisti sada na vjetrovitim rtovima, nedostupnima tijekom konfrontacije istoka i zapada, mogu posjetiti urušene kolibe prijašnjih istraživača, napuštene istraživačke postaje koje izgledaju poput napuštenih gradova presađenih s američkog Divljeg zapada. Iduće grupa otoka na istoku je Novaja Zemlja, gdje su se za vrijeme SSSR-a odvijali podzemni nuklearni pokusi, a i sada se napada Moskvu da tamo odlaže nuklearni otpad. Danas je preostalo samo malo tajni, a nikakvih tajni nema na nuklearnom ledolomcu od 27.791 tone koji je u Barentsovom moru probijao prolaz kroz dva metra debeo led. Glavni brodski strojar Boris Girš rado pokazuje prostorije u nadgrađu velikom poput poslovne zgrade, gdje je smješteno 110 članova posade, bolnica, kino i sportska dvorana te velika kontrolna soba zakrčena mjernim instrumentima i kontrolama za nadzor nuklearnog reaktora. "Hajde, fotografirajte", kaže on turistima koji vire kroz zaštitna stakla u tajanstveno osvijetljene komore u kojima su smještena dva reaktora. Nekada bi ovo bila državna tajna. "Ne brinite", kaže on, "u slučaju bilo kakvog kvara mi moramo isključiti reaktore. Na ekranu bi bilo bljeskajuće crveno svjetlo". To se ovom prilikom nije dogodilo. Portret bivšeg sovjetskog dužnosnika koji je porinuo ledolomac još visi na zidu. Boris je slegao ramenima. "Tko od nas bira naše roditelje" primjećuje. Za krstarenje s polaskom iz Tromsoa, luke na sjeveru Norveške, preko Medvjeđih otoka do zemlje Franje Josipa nije nedostajalo putnika - većinom su to bili prirodnjaci i strastveni putnici po polarnim krajevima. Ljubitelji ptica bilježili su susrete s malim sovama, arktičkim čigrama i ostalim pticama. Ostali su razgledali sjajno-žute arktičke makove, crvenu mahovinu i ljubičastu kameniku koja se rascvjeta tijekom dvomjesečnog polarnog ljeta. Kada su 1873. godine Austrijanci Carl Weyprecht i Julius Payer otkrili ove otoke, ostali su zaglavljeni u ledu te su preživjeli dvije zime loveći polarne medvjede i morževe. Najveći kulinarski problem s kojim se suočavaju današnji turisti je izbor između juhe i boršča, sabljarke na ruski način i odreska Stroganov, Beaujaolaisa iz 1988. i bijelog Sancerrea iz 1990. godine. (Hina) br 221029 MET aug 93