FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-RUSIJA

Nadnaslov: Rusija traži povrat vlasništva nad posjedima u ex-DDR Naslov: Ruska potraživanja u istočnoj Njemačkoj Podnaslov: Pitanje povrata tisuću posjeda, zgrada ili tvornica u vrijednosti od nekoliko milijardi maraka u istočnoj Njemačkoj izaziva ovih dana pozornost njemačke javnosti, nakon što je Berliner Zeitung objavio da sam predsjednik Jeljcin pokreće postupak za dokumentiranje potraživanja. Radi se o imovini konfisciranoj od strane ruske vojske i predanoj na upravljanje bivšem komunističkom režimu. Njemačka negira pravo na povrat. BERLIN (AFP) - Rusija želi povrat tisuću posjeda, zgrada ili tvornica u vrijednosti nekoliko milijardi maraka u istočnoj Njemačkoj, koje je bivši Sovjetski Savez povjerio starom komunističkom režimu Demokratske Republike Njemačke, stoji u članku objavljenom ovih dana u dnevnom listu Berliner Zeitung. U tom se članku navodi da je ruski predsjednik Boris Jeljcin nedavno osobno zadužio njemačke agente za nekretnine da detaljno pretraže gruntovne i arhivske knjige bivše Demokratske Republike Njemačke kako bi dokumetirali potraživanja. Vjeruje se da lista posjeda sadrži u prvom redu 100 tvornica i 126 prvorazrednih terena i zgrada u Berlinu, jednu palaču i dvije bogate vile u središtu glavnog grada, dodaje Berliner Zeitung. Neposredno nakon nacističkog sloma 1945. godine, sovjetska armija je konfiscirala približno 2.600 nekretnina u okupiranoj zoni u Njemačkoj koja je 1949. godine postala Demokratskom Republikom Njemačkom. Krajem četrdesetih godina Sovjetski Savez je prenio vlasništvo tih nekretnina na komunistički režim istočne Njemačke. Danas, prema tekstu članka u listu Berliner Zeitung, Rusija ocjenjuje da je u tisuću slučajeva nekretnine pribavila zakonskim putem te da joj one trebaju biti vraćene. Međunaslov: "Rusija ne može biti vlasnikom" Njemački ministar za financije, zadužen za rješavanje sporova oko vlasništva s ruskom vojskom, izjavio je da nije upoznat s tim novim zahtjevom za povrat. Međutim želio je potvrditi da je ugovorom o ujedinjenju Rusiji unaprijed zabranjen povrat dobara u bivšoj istočnoj Njemačkoj. "Rusija ne može ni na koji način biti vlasnikom dobara koje je u samom početku konficirala", izjavio je glasnogovornik ministarstva. Prva nesuglasica između njemačkih i ruskih vlasti izbila je u svezi s vojarnama i 244.000 hektara terena koje je ruska vojska napustila u bivšoj istočnoj Njemačkoj. Ruski generali zahtijevali su da Bonn za njihov povrat isplati 6,7 milijardi dolara. Međutim, za vrijeme susreta s kancelarom Helmutom Kohlom u prosincu prošle godine u Moskvi, ruski predsjednik Jeljcin odustao je od tog traženja. Zauzvrat, Bonn je obećao da od Rusije neće tražiti odštetu za ekološku štetu počinjenu na tim područjima te odredio osmogodišnji moratorij na vraćanje duga što ga je bivši Sovjetski Savez imao prema bivšoj Demokratskoj Republici Njemačkoj. Sveukupno, Njemačka će Rusiji do kraja 1994. godine isplatiti oko 12,5 milijardi maraka (7,3 milijarde dolara), a bespovratno joj je odobrila 3,5 milijardi maraka (2 milijarde dolara) za financiranje povlačenja svojih trupa i njihovih obitelji iz bivšeg DDR-a. Do kraja 1994. iz bivše istočne Njemačke trebalo bi otići još oko 60.000 vojnika i 68.000 članova njihovih obitelji. (Hina) br 231645 MET aug 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙