SERVIS POSEBNIH NASLOVA JUGOSLAVIJA-SUD

Nadnaslov:Muslimanski vođe iz BiH ponovo na Međunarodnom sudu pravde Naslov: Bosna ponovo pred Svjetskim sudom Podnaslov:Muslimanski čelnici pojavljuju se opet pred Svjetskim sudom kako bi zatražili akciju UN protiv srbijanske kampanje etničkog čišćenja, optužujući Srbiju za nastavak genocida i nepoštivanje travanjske presude Međunarodnog suda pravde, ali i očekujući da sud donese presudu koja bi potkopala ženevski plan te odobrila skidanje embarga na naoružanje. Srbi se suprotstavljaju istim oružjem, istovjetnim optužbama za genocid. Piše: Ben HIRSCHLER, Reuter AMSTERDAM - Muslimanski čelnici iz Bosne i Hercegovine ponovo su danas pred Svjetskim sudom kako bi zatražili akciju Ujedinjenih naroda protiv navodnih pokušaja Srba da sa lica zemlje izbrišu njihov narod. Ali Srbija i njezina saveznica Crna Gora nastojat će se parirati ovom potezu bosanskih Muslimana, suprotstavljajući im podastiranje svojih dokaza o bosanskoj krivici za genocid etničkih Srba pred sudom Ujedinjenih naroda u Den Haagu. BiH drži da njezini srpski neprijatelji prkose u travnju donešenoj presudi Međunarodnog suda pravde, što je službeni naziv Svjetskog suda, da Srbija mora učiniti sve što je u njezinoj moći da zaustavi genocid protiv bosanskih Muslimana ili bilo koje druge skupine. "Genocid se i dalje nastavlja", priopćio je prošli tjedan u New Yorku izaslanik BiH u Ujedinjenim narodima, Muhamed Šaćirbej. "Vijeće sigurnosti nije uspjelo provesti odredbu suda ili je pak, s tim u vezi, propustilo poduzeti primjerenu akciju", rekao je Šaćirbej. Sud, glavno sudsko tijelo UN-a, može u načelu pokrenuti djelovanje Vijeća sigurnosti. Pravni stručnjaci očekuju od suda da dvjema zaraćenim stranama naredi da učine sve što je moguće kako bi se zaustavio genocid. "Jedino je logično očekivati da sud, na temelju činjenica, odredi da obje strane zaustave etničko čišćenje", navodi Rob Siekman iz Asserovog instituta za međunarodno pravo u Den Haagu. Bosanska će republika također pokušati od suda ishoditi presudu koja bi u petak potkopala ženevski plan o podjeli BiH na tri etničke mini-države. Tim planom predviđeno je da Srbima pripadne 52 posto teritorija, Hrvatima 18, a Muslimanima 30 posto teritorija. Stručnjaci drže da će sud najvjerojatnije donijeti samo presudu o genocidu. "Sud neće željeti opeći prste na političkim pitanjima", ocjenjuje viši predavač međunarodnog prava sa roterdamskog sveučilišta Erasmus, Menno Kamminga. Međunaslov: Pripreme za izlazak pred međunarodni sud za ratne zločine U svojoj pismenoj predstavci sudu u srpnju, BiH je zatražila od suda da naredi Srbiji da zaustavi "sve pokušaje, planove, zavjere, spletke, prijedloge ili pregovore o podjeli suverenog teritorija Bosne i Hercegovine". Ukoliko Bosna dokaže da je Srbija nastavila sa zvjerstvima, prkoseći i potpuno ignorirajući presudu suda, to bi Vijeću sigurnosti bilo lakše donijeti odluku o konkretnim mjerama u prilog obrane BiH, mišljenja su pravni stručnjaci. "Poveljom UN-a Vijeću sigurnosti se dozvoljava da intervenira", navodi Kamminga. "Lakše je poduzeti korak ukoliko sud još jednom potvrdi prijašnju presudu, a ona još nije sprovedena". No Srbija je ovaj posljednji bosanski zahtjev o hitnim privremenim mjerama dočekala sa svojim vlastitim zahtjevom, gotovo identičnim bosanskoj predstavci iz travnja. "Srbi su najvjerojatnije frustrirani činjenicom da je prva odluka pokazala kako nemaju pravo", smatra Eric Suy, bivši glavni podtajnik UN-a a sada profesor međunarodnog prava na sveučilištu Leuven u Belgiji. "Žele se protiv Bosne boriti istim oružjem". Po njegovu mišljenju, i Bosna i Srbija upotrijebit će svoje slučajeve kao pripremu za predloženi međunarodni sud koji bi sudio pojedincima za ratne zločine počinjene tijekom 16-omjesečnog građanskog rata. Stručnjaci su primjetili da sud koji je zasjedao u travnju nije rekao ništa o molbi BiH da se donese presuda o dozvoli nabavke naoružanja i vojnog materijala iz drugih zemalja. BiH će danas ponoviti taj zahtjev, tj. zatražit će od suda da poništi embargo UN-a na izvoz oružja u bivšu Jugoslaviju. Ali iako sud predstavlja sudski produžetak UN-a, u hijerarhijskoj ljestvici te svjetske organizacije dolazi ispod Vijeća sigurnosti. Ustanovljen 1945. godine, sud služi za izglađivanje razmirica među državama, a ne pojedincima. Pa iako u teoriji Vijeće sigurnosti može sprovesti presude, u praksi je pristajanje na to isključivo dobrovoljno. Što se tiče hitnih postupaka, poput ovih koje su postavile BiH i Srbija, sud obično donese privremenu odluku za nekoliko tjedana. Ali na konačnu presudu o svim aspektima izloženog slučaja može se čekati godinama. (Hina) br 251242 MET aug 93