IZJAVA BISKUPA VRHBOSANSKE METROPOLIJE S BISKUPSKOG SABORA

ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Biskupi Vrhbosanske metropolije (vrhbosanske ili sarajevske nadbiskupije, banjalučke, mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske biskupije) sa svoga Biskupskog sabora, što je održan jučer u Mostaru, dali su izjavu, koju prenosimo u cijelosti. "Duboko smo zahvalni Svetom Ocu Ivanu Pavlu II. i Svetoj Stolici na višestrukoj potpori kroz sve vrijeme ovoga gotovo dvogodišnjeg rata u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujemo Papi na diplomatskom priznanju Bosne i Hercegovine, gdje se nalaze naše četiri biskupije, i na imenovanju apostolskoga nuncija u osobi nadbiskupa mons. Francesca Monterisija. U tom činu vidimo osobitu Papinu skrb za partikularnu katoličku Crkvu na ovim prostorima, koja, kao dio Crkve među Hrvatima, ima ovdje svoju povijest dugu preko 1000 godina. Bratski smo zahvalni članovima Hrvatske biskupske konferencije koji su ne samo u listopadu 1992, kad smo i mi bili u Zagrebu, nego i u travnju i lipnju 1993., kad je samo jedan član naše Crkvene pokrajine moga obiti nazočan, iznosili crkveno stajalitše u vezi s ratnim sukobima na području BiH, zauzimajući se za zaustavljanje rata i za poštovanje ljudskih i vjerskih prava hrvatskih katolika i svih drugih građana, i ograđujući se od svakoga nedjela počinjenog bilo s koje strane. Zahvaljujući također i onim Biskupskim konferencijama i pojedinim biskupima u svijetu koji su se zalagali da se zaustave ratna stradanja i uspostavi pravedan mir na cijelom području Bosne i Hercegovine. Iako nije nedostajalo dobre volje i apela od strane mnogih crkvenih ustanova iz domovine i svijeta da se spriječi najgori oblik ratnog pustošenja i 'etničkog čišćenja' nedužna pučanstva, ipak s dubokom boli moramo konstatirati da je preko polovice cjelokupnoga katoličkog pučanstva naših biskupija pogođeno i ugroženo ratnim strahotama. U nadbiskupiji vrhbosanskoj koja broji oko 500.000 katolika u 144 župe rat je izravno pogodio oko 350.000 vjernika koji su protjerani iz svojih župa zajedno sa svojim pastirima; oko 100 župa zauzeto je od srpske i muslimanske vojske, od kojih je većina uništena. Sva tri sjemeništa (malo franjevačko u Visokom i dva velika - dijecezansko i franjevačko - u Sarajevu) radila su u prošloj školskoj godini u Hrvatskoj. Ostatak katoličkog pučanstva, koje je u većini hrvatsko, u pogibelji je da bude također prognano ili zatrto. Banjalučka biskupija, koja ima oko 120.000 katolika u 47 župa, proživljava sličnu situaciju. Oko 40 župa nalazi se pod srpskom a dvije župe pod mulsimanskom vlašću; neke su od njih za sada, na žalost, bez ijednoga katolika. Iako na području biskupije nije bilo nikakvih vojnih sukoba, više od polovica katolika bilo je prisiljeno napustiti svoje župe. Preko 40 posto crkava i ckrvenih objekata potpuno je uništeno, a daljnjih preko 60 posto teže ili lakše oštećeno. I dalje jeprimjetljiv pritisak na hrvatsko katoličko pučanstvo da se iseljava sa svojim vjekovnih ognjišta, iako mjesne vlasti tvrde da to nije njihov službeni stav. Biskupije u Hercegovini, mostarsko-duvanjska i trebinjsko-mrkanska, s oko 210.000 katolika u 81 župi, imale su blizu 30.000 katolika u progonstvu i izbjeglištvu, a oko 20 župa je okupirano od srpskih i muslimanskih vojnih jedinica ili su pod stalnom ratnom vatrom jednih ili drugih. Ponovno apeliramo na sve odgovorne političke čimbenike u domaćoj i svjetskoj javnosti da zauzetije porade oko pravednog rješenja sadašnjeg i budućeg života svih stanovnika Bosne i Hercegovine. Proživljavajući s narodom sve patnje i boli ovih ratnih zbivanja, u ime svih ugroženih, prognanih, izbjeglih, raseljenih osoba (displaced persons) s ovih područja, osobito svojih katoličkih vjernika, molimo i zahtjevamo: da prestane krvoproliće, ubijanje nevina pučanstva i uništenja njegove imovine; da se zaustavi bilo kakvo 'etničko čišćenje'; da se hitno omogući da nepokopani mrtvi budu pokopani, svatko prema svome vjerozakonu; da se što prije puste ratni zarobljenici iz logora i nedužni zatvorenici; da se prognanicima i izbjeglicama omogući povratak u njihove kuće te da se osigura slobno kretanje humanitarne pomoći potrebnicima. Molimo sve one koji vjeruju u gospodara povijesti i kneza mira da se pridruže našim molitvama svemogućem Bogu da skrati dane ovoga progonstva i omogući nam miran i sretan život u ovoj našoj bosansko-hercegovačkoj crkvenoj pokrajini, zajedno s ostalim narodima", stoji u izjavi Biskupskoga sabora, koju su potpisali nadbiskup i metropolita vrhbosanski msgr. Vinko Puljić, biskup banjalučki msgr. Franjo Komarica i biskup mostarsko-duvanjski i stalni administrator trebinjsko-mrkanski msgr. Ratko Perić. (Hina) mc 031101 MET aug 93