PISMO KARDINALA KUHARIĆA MINISTRU GRANIĆU

ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske dostavilo je danas Hini pismo koje je nadbiskup zagrebački i predsjednik Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije kardinal Franjo Kuharić poslao potpredsjedniku hrvatske Vlade i ministru vanjskih poslova dr. Mati Graniću. Predstavnici HBK su uz pismo dostavili i materijale vrhbosanske nadbiskupije o progonu Hrvata u Bosni i Hercegovini, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. U pismu ministru Graniću kardinal Kuharić ističe da se Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije na sjednici 24. kolovoza suočilo s brojnim apelima iz svijeta. U njima se s jedne strane zahtijeva da se hrvatski biskupi, napose zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, zauzmu za muslimansko stanovništvo u BiH, u prvom redu u Mostaru, a s druge strane brojni su pozivi i vapaji, osobito iz središnje Bosne, gdje tisuće Hrvata u opsadi ne prima ni lijekove ni hranu, a pod stalnim su oružanim napadima muslimanskih snaga, kaže se u pismu. "Znamo da ste se Vi po svojoj službi trajno zauzimali da dobrotvorna pomoć svima kojima je potrebna ne podlegne političkim ucjenama i ne bude zlorabljena za dostavu robe u ratne svrhe. Slobodni smo stoga prenijeti Vam apele iz svijeta za humanitarnu pomoć muslimanskom stanovništvu, ali također Vam prenosimo očajne vapaje Hrvata opkoljenih u središnjoj Bosni", ističe u pismu ministru Graniću kardinal Kuharić. Upozoravajući da je jedna od strašnih ljaga ovog rata neljudsko ponašanje prema nenaoružanu i nemoćnu civilnom stanovništvu, kardinal Kuharić piše da je Stalno vijeće HBK uvjereno da se na samu početku, kad je načelo sile zbacilo načelo prava i demokratskog pristupa problemima, moralo i moglo stati na put zlu koje je, dugo pripremano, započelo svoj smrtni pohod. "Moćnici ovoga svijeta nisu zaštitili slabe i nemoćne. Spirala nasilja samo je rasla i zahvaćala sve šire. Nemoralno je trgovati žrtvama nasilja. Sve Vaše napore za pravedno rješenje humanitarnih pitanja preporučamo Božjoj zaštiti i pomoći s nadom da ćete uspjeti i ondje gdje se do sada nije pomoglo kako treba", navodi uz ostalo u pismu ministru vanjskih poslova dr. Mati Graniću nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić. U materijalima što ih je Ministarstvu vanjskih poslova dostavila vrhbosanska nadbisupija, a potpisao vikar nadbiskupije za prognanike i izbjeglice svećenik Pero Pranjić, upozorava se među ostalim na dosadašnje posljedice što ih rat ostavlja na katolike vrhbosanske nadbiskupije. Nadalje, kaže se da Hrvati ne mogu biti zadovoljni s onim što im se u Bosni ostavlja, jer se "nije nimalo vodilo računa ni o broju stanovnika u Bosni, a najmanje o broju Hrvata, ni o teritoriju na kojem su stoljećima živjeli". Vrhbosanska (sarajevska) nadbiskupija imala je pod kraj 1991. 528.492 katolika, a trenutačno tu živi oko 141.000 katolika. Srbi su "etnički očistili" 155.040 katolika, Muslimani su do sada protjerali 128.434 katolika, a "slobodne" je zone napustilo 104.000 katolika. Pred početak rata nadbiskupija je imala 144 župe, a 23. kolovoza ove godine još su 54 župe "slobodne". Srbi su zaposjeli i uništili 56 župa, Muslimani trenutačno drže 34. "Užasna je činjenica što pri kraju 20. stoljeća, pred kamerama svjetskih sredstava priopćavanja, najvitalnija europska nadbiskupija biva ugušena! Na tom su području bile 144 župe, oko 200 katoličkih crkava, 10-ak znamenitih franjevačkih samostana s muzejima, arhivima i povijesnom građom, tri isusovačka, dvadesetak ženskih redovničkih samostana, dvije visoke teološke škole u Sarajevu, dvije sjemenišne gimnazije, u Visokom i Travniku, a tome treba dodati i katedralu, mnoga poznata svetišta, nadbiskupijski Caritas", stoji u podacima vrhbosanske nadbiskupije. "Ako već zlo mora biti da se zemlja dijeli, jer nitko ni s kim neće i ne može, onda se mora ispraviti nepravda u korist onih kojima je već do sada mnogo oteto, a sad se još više otima", navodi se u materijalima nadbiskupije i ističe kako bi pritom trebalo slijediti barem osnovna nečela. "Neka onaj koji je silom osvojio najviše Muslimanima, pa onda i Hrvatima vrati oteto; ne može se otimati drugome da bi se dalo trećem, zato što je tomu trećem onaj prvi uzeo njegovo; za najveći dio bosanskih Hrvata katolika (a to su sadašnje područje vrhbosanske i banjolučke biskupije, njih oko 648.000) neka se odvoji onolik postotak bosanskog teritorija koliko su oni imali udjela u broju stanovnika Bosne; mora se odvojeno gledati na Bosnu od Hercegovine", navodi se uz ostalo u materijalima vrhbosanske nadbiskupije, dostavljenim Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. (Hina) mc 251446 MET aug 93