SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Poplava religija i stranih misionara u Rusiji Naslov: Juriš na ruske "izgubljene duše" Podnaslov:Baptisti, mormoni, Jehovini svjedoci, protestanti, katolici, muslimani, budisti, tisućljetne crkve ili nedavno osnovane sekte, vjerske organizacije svih vjeroispovijesti traže u posljednje tri godine svoje uporište u tradicionalnoj pobožnosti Rusa, izgubljenih nakon nestanka komunističke ideologije. Tome se suprotstavlja kako sama vlast, tako i pravoslavna crkva, što pak izaziva optužbe o ponovnoj kontroli religija i vjerskom monopolu pravoslavne crkve. Piše: Isabelle ASTIGARRAGA, AFP MOSKVA - U cvjetnom kupaćem kostimu i s odgovarajućom kapom, okruglasta pedesetogodišnjakinja Eugenija izlazi iz malog bazena postavljenog na sredini stadiona "Lokomotiv" u Moskvi, pozdravljajući gestom šampionke masu koja joj plješće. Ona je upravo krštena Jehovinim svjedokom. Baptisti, mormoni ili Jehovini svjedoci, protestanti, katolici, muslimani budisti, tisućljetne crkve ili nedavne sekte, vjerske organizacije svih vjeroispovjesti traže u posljednje tri godine svoje uporište u tradicionalnoj pobožnosti Rusa, izgubljenih nakon nestanka komunističke ideologije. Kraj načina života u kojem je država garantirala sigurnost i snažni društveni poremećaji od Rusije su učinili idealno područje za vjerske propovjednike. "Prije četiri godine bio sam komunist, nisamo mislio o svemu tome", objašnjava Grigorij (36). "Zatim se sve srušilo i više nisam znao gdje sam. Ali sam imao sreću da sam u metrou sreo jednog Jehovinog svjedoka." Ogromna publika za američke evangeliste, velika okupljanja "Kristove Crkve" u parkovima ili vračanje "Hare Krishna" pred McDonald's restaurantima u ulici Arbat svakog dana svjedoče o tom sve većem oduševljenju Rusa za netradicionalne crkve. Ruska protestantska zajednica, prije pet godina gotovo nepostojeća, danas broji dva milijuna osoba. Zakon o slobodi vjere službeno je u prosincu 1990. godine okončao sedam desetljeća državnog ateizma i proganjanja vjere. Međunaslov: Ponovna kontrola religije? Pravoslavna crkva prva je iskoristila taj povratak vjeri. Ponovno otvorene crkve, uvijek su pune. Velike pravoslavne svetkovine prenosi televizija, a Boris Jeljcin i cijela politička svita bili su nazočni Uskršnjoj misi. Povrh potrebe za novim vjerovanjima koja bi zamijenila nestale političke dogme, ruska crkva koristi i obnovu ideje o Rusiji prije Oktobarske revolucije, kada je, uz Cara, bila svemoguća. Ali ona se mora suočiti sa žestokom konkurencijom stranih crkvi, koje uz solidne financijske mogućnosti imaju svoje mjesto i na televiziji, unajmljuju sve veće pozornice u zemlji, a svoje kampanje prate humanitarnom pomoći, što im jamči dobar prijem. "Moji su roditelji bili ateisti, i kad sam počela misliti o Bogu, prvo sam otišla u pravoslavnu crkvu. Ali nije išlo, svećenik je bio tamo u pozlaćenoj halji i mrmljao je, ja sam trebala stajati i slušati ne razumijevajući ništa, imala sam utisak da ni u čemu ne sudjelujem", govori Elena (24), koja je postala baptist. Žestoko upozoren od strane pravoslavne patrijaršije, konzervativni parlament se uznemirio. Poslanici su prošlog mjeseca odlučili zabraniti strane misionarske aktivnosti i obavezati strane vjerske organizacije da pribavljaju odobrenje od vlade. Tekst, kako potvrđuju njegovi autori, cilja prije svega na sekte i "one koji pod krinkom vjere vrše trgovinske ili kriminalne djelatnosti". Sve strane crkve odmah su obznanile to ograničenje svojih aktivnosti. I demokrati su se također pobunili zbog te ponovne vladine kontrole religija. Demokrati i strane crkve već su tražili od Borisa Jeljcina da ne potpiše taj "prvi korak prema vjerskoj diktaturi" pravoslavne crkve, koja, kao navode njeni tužitelji, sniva da postane državnom vjerom. (Hina) br 260004 MET aug 93