SRBIJANSKA OPORBA

BEOGRAD, 14. kolovoza (Hina) - Na srbijanskoj oporbenoj sceni aktivnosti najjače oporbene stranke Srpskog pokreta obnove trenutačno su se svele na oglašavanje u povodu nekih događaja, nakon dramatičnih zbivanja od demonstracija 1. lipnja, uhićenja i prebijanja njenog vođe Vuka Draškovića do prijetnja da će biti zabranjena. Tako se u najnovijem priopćenju zbog sve težeg položaja gospodarstva kaže da "zemlji prijeti glad, sirotinja vapi za mlijekom i kruhom, a seljaci, nezadovoljni niskom otkupnom cijenom pšenicom hrane stoku, dok cvate državni kriminal, šverc i nasilje". Drašković se oporavlja u Grčkoj, a njegovi su odvjetnici inače jučer podnijeli kaznene prijave protiv republičkih ministara unutarnjih poslova, pravosuđa, informiranja i zdravstva zbog sumnje da su pomagali počiniteljima nakon počinjena kaznenog djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda Vuku i Danici Drašković. Kaznena je prijava podnesena i protiv zapovjednika specijalne jedinice MUP-a Srbije i nepoznatih počinitelja koji su počinili kazneno djelo nanošenja težih tjelesnih ozljeda te protiv liječnika koji je prvi pregledao Vuka Draškovića nakon premlaćivanja, zbog nesavjesna liječenja. U proteklih mjesec dana nekoliko je djelatnika SPO-a fizički napadnuto, što se tumači kao nastavak državnog pritiska i pokušaj da se stranka ukloni. Draškovićevi politički protivnici maksimalno su iskorištavali njegovu izjavu da BiH treba staviti pod međunarodni protektorat, što je protumačeno kao još jedan dokaz o njegovoj izdaji. U ljetnim danima najaktivnija je Demokratska stranka Dragoljuba Mićunovića, koja je zaokupljena pitanjem kako ukinuti sankcije. Posjetom Makedoniji te predviđenim posjetima Bugarskoj i Rumunjskoj stranka pokušava pridobiti susjedne zemlje, koje i same trpe veliku štetu zbog sankcija, da u svijetu pokrenu kampanju protiv njih. S istom će nakanom izaslanstvo Demokratske stranke posjetiti Rusiju, Kinu i glavne zapadne zemlje. Na jučerašnjoj konferenciji za novinstvo čelnici stranke su zamjerili srbijanskim i crnogorskim pregovaračima što na ženevskim pregovorima ne otvaraju pitanje sankcija. Ustavni sporazum o BiH demokrati ocjenjuju kao srpski diplomatski uspjeh, ali osuđuju osvajanje Igmana i Bjelašnice, što je uzrokovalo prekid pregovora. Demokratska stranka uzalud zahtijeva izvanredno zasjedanje savezne i republičke skupštine zbog katastrofalnog položaja gospodarstva i socijalnih problema. Zauzima se za vladu stručnjaka i uvođenje bonova i točkica za najsiromašnije slojeve stanovništva, ali da se ipak sačuva, koliko je moguće, tržišna privreda. Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice slijedila je režim oštrom osudom američkih prijetnja vojnom intervencijom. Ta je stranka inače nekoliko puta iskazala potporu bosanskim Srbima, brigu za očuvanje teritorijalne cjelovitosti "republike srpske" i teritorijalnu povezanost svih "srpskih zemalja". Ta stajališta približila su je radikalima. U dogovoru s crnogorskom Narodnom strankom Novaka Kilibarde DSS radi novi projekt zajedničke države Srbije i Crne Gore, što uključuje novi ustav i izbore za ustavotvornu skupštinu. Srpska liberalna stranka Nikole Miloševića, kao i dosad, i sada tvrdi da je izlaz samo u promjeni režima. Slobodana Miloševića drži izravno odgovornim za sve što se događa u društvu, za crnu budućnost koja čeka Srbiju, s mjesečnom plaćom od jedne marke do kraja godine. Liberali zahtijevaju nove izbore u ravnopravnim uvjetima, ne žele da vlast bude srušena silom, ali ne isključuje ni tu mogućnost. Građanski savez Vesne Pešić i Narodna seljačka stranka Dragana Veselinova, pošto su stekli naklonost dijela javnosti obranom Vuka Draškovića i političkih sloboda i izazvali nezadovoljstvo vođa ostalih oporbenih stranaka, okreću se svakodnevnim problemima. Građanski savez nudi savjete građanima kako preživjeti u siromaštvu, a NSS je zaokupljen seljačkim nevoljama. Te dvije stranke protive se svakom rješenju za BiH koje nagrađuje ratna osvajanja i etnička čišćenja. Članovi tih dviju stranaka aktivni su u beogradskom krugu intelektualaca, Centru za antiratnu akciju, nastoje rasvijetliti slučajeve etničkog čišćenja i pomoći diskriminiranim osobama. Šešeljevi radikali su i nadalje najglasniji. Zauzimaju se za čistu uravnilovku i administrativnu privredu, prijete da će u rujnu srušiti i saveznu i republičku vladu, jer da su nesposobne. Podupiru vlast u osudi prijetnja vojnom intervencijom, ali i sami prijete da će se osvetiti pripadnicima UNPROFOR-a, Hrvatima i Muslimanima te da će napasti europske zemlje, a ne odustaju ni od ujedinjenja svih "srpskih zemalja". (Hina) ds 140845 MET aug 93