FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-REFORMA

Nadnaslov:Njemačka vlada predlaže radikalnu promjenu načina života Naslov: Vlada poziva Nijemce na "remont" Podnaslov:Njemačka će vlada, sudeći po izvješću koje bi ovoga tjedna trebalo biti usvojeno, pozvati na radikalni "remont" gospodarskog, socijalnog i obrazovnog sustava zemlje, potičući raspravu o svemu onome što u državi ne valja. Uz prijedloge promjena koje obuhvaćaju sve - od poreznog sustava i birokracije do broja školskih sati, zaziva se povratak tradicionalnih vrijednosti kako bi se obnovila njemačka konkurentnost. Piše: Richard MURPHY, Reuter BONN - Njemačka savezna vlada pozvat će na radikalni "remont" gospodarskog, socijalnog i obrazovnog sustava, sudeći prema izvješću koje bi ovoga tjedan trebalo dobiti odobrenje kabineta. U izvješću nazvanom "Osiguravanje budućnosti Njemačke kao gospodarskog središta", "debelom" 96 strana, obuhvaćeno je gotovo sve, od smanjenja poreza i "kresanja" birokracije do reduciranja broja školskih sati. Izvješće u stvari predstavlja političko priopćenje kojim vlada nastoji potaknuti raspravu o tome što u državi ne valja jednako kao i istaći glavna pitanja koja bi trebala biti osnova vladine politike u predizbornoj kampanji za slijedeće opće izbore iduće godine. U njemu se podvlače praktične mjere za provedbu reforme poreznog sustava i sustava zdravstvene zaštite, što će popratiti i potrebno zakonodavstvo, te se poziva na povratak tradicionalnih vrijednosti, primjerice marljivog rada i duha zajedništva, kako bi se obnovila njemačka konkurentnost na svjetskom tržištu. "Vrline su bile, a i sada su, jedna od važnih značajki koje su od Njemačke učinile jednu od vodećih industrijskih zemalja", stoji u nacrtu izvješća kojeg je priredio ministar gospodarstva Guenter Rexrodt. "Stoga moramo obnoviti svijest o vrlinama kao što su odgovornost, humanost, samilost, pouzdanost, vrijednost, točnost, volja za donošenjem odluka i želja za uključivanjem". Prije nego li se 2. rujna nađe pred kabinetom, izvješće, koje nosi snažan pečat autorove slobodno-tržišne orjentacije, bi moglo biti dopunjeno kako bi se izgladili nesporazumi među raznim ministarstvima. Nacrt izvješća sadrži kako obećanja o djelovanju bonske vlade glede poreza i birokracije, tako i savjete i poticaje namijenjene poduzetnicima, sindikatima i lokalnim vladama da učine sve što je moguće da Njemačkoj vrate konkurentnost. Međunaslov: Kakve se promjene predviđaju? Veći dio izvješća odnosi se na gospodarstvo i druge teme, promjerice na visoke troškove plaća i nefleksibilne radne navike. Nakon 40 godina postupnog povećavanja prosperiteta, zapadni Nijemci su se ukopali u svoje navike, bojeći se promjena i sumnjičavo gledajući na nove tehnologije. "Tendencija prema nepokretnosti i sklonost da se pridržavaju onoga što su postigli, sve više se širi", stoji u dokumentu. Druge zemlje su uhvatile korak sa Njemačkom glede kvalitete roba visoke tehnologije, ali su ih manji porezi i troškovi plaća učinile atraktivnijim proizvodnim centrima. Izvješće poziva Nijemce da se više oslanjaju na vlastitu energiju i inicijativu a manje na državu, koja bi se trebala usredotočiti na svoje osnovne dužnosti i dati više "slobodnog prostora" privatnim poduzećima. Na praktičnoj razini izvješće pledira za smanjenje poreza na dohodak poduzeća i kresanje birokracije koja vrlo često čak na nekoliko godina odgađa davanje dozvola za gradnju novih postrojenja. Javna potrošnja držat će se na uzdama, državne subvencije neprofitabilnim industrijama ukinut će se, a politika privatizacije državnih dobara će se nastaviti. Vlada će ostati vjerna socijalnoj državi koja štiti slabe ali će se olakšice odnositi zaista na one kojima je pomoć najpotrebnija, bez narušavanja principa samopomoći. Odražavajući staru pritužbu kancelara Helmuta Kohla da Nijemci počinju raditi prekasno a idu u mirovinu prerano, izvješće predlaže da se djeca umjesto 13 školuju 12 godina, a da se također skrati i vrijeme studija. Nijemce, čija je prosječna dob odlaska u mirovinu 59 godina, trebalo bi poticati da rade čak i nakon zakonom propisanog obveznog odlaska u mirovinu sa 65 godina. (Hina) br 311314 MET aug 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙