SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-BALTIK

Nadnaslov: Povlačenje ruskih vojnika danas u potpunosti zamrznuto Naslov: Rusija nevoljko napušta Baltik Podnaslov: Unatoč međunarodnim negodovanjima i prosvjedima povlačenje 30.000 ruskih vojnika iz baltičkih zemalja u potpunom je zastoju, što zbog poteškoća vezanih uz zahtjeve Baltika za odštetom, a što zbog dugogodišnjih ruskih interesa na tom području kojih se Rusija teško odriče te zahtjeva za zaštitom rusofonskog stanovništva Piše: Marielle EUDES, AFP MOSKVA - Rusija, koja je tako naglo prekinula sa povlačenjem svojih vojnika iz Litve, očigledno nevoljko napušta tri malene baltičke države, koje su joj dugi niz godina služile kao otvorena vrata na Baltičko more. Unatoč međunarodnom negodovanju, protestima Vijeća Europe, Švedske, pa i američkog State Departmenta, povlačenje 30.000 ruskih vojnika stacioniranih u baltičkim zemljama danas je u potpunosti zamrznuto. Ali na kraju, čak i ako Moskva uspije odgađati rok za rokom, opravdanost prisustva ruskih trupa je zaista nikakva te je njihovo povlačenje sa teritorija mladih članica UN-a neizbježno. Naslijeđe više od 50 godina "sovjetske okupacije" za koje je Vilnius zatražio 146 milijardi dolara odštete, najvjerojatnije neće naići na razumijevanje Rusije, priopćila je Moskva, istovremeno raskidajući jedini sporazum koji se trebao potpisati s jednom od tri baltičke države. Pregovori sa Estonijom i Letonijom nisu u stvari nikada iskreno vođeni. Moskva povlačenje svojih vojnika povezuje sa sudbinom Rusa koji žive na tom području i štoviše, optužuje Rigu i Talin za diskriminaciju prema ruskoj manjini koja čini gotovo 40 posto stanovništva. Nakon što je 1940. godine Sovjetski Savez, zahvaljujući njemačko-sovjetskom paktu od 23. kolovoza 1939.godine, aneksirao baltičke države, Crvena armija je tamo instalirala impresivan vojni arsenal: baze za strateške bombardere, luke za nuklearne podmornice, i svemirske telekomunikacijske postaje. Napuštanje tih strateških baza, "od vitalne važnosti za međunarodnu sigurnost", za Rusiju znači komadanje i cijepanje teritorija. Time bi Rusija izgubila luke koje su veći dio godine bez leda. Ruska luka Kaliningrad ostaje jedina baza stacionirana na moru ali je taj ruski prozor u svijet, tj. na more, enklava koja je stješnjena između Litve i Poljske. Međunaslov: Povlačenje od iznimnog značenja na unutrašnjem planu U Estoniji, Moskva nastoji po svaku cijenu osigurati sebi pravo da tijekom više godina i dalje koristi radarsku postaju u Skrundi, luku Liepaja, telekomunikacijski svemirski centar Venspils i podmorničku bazu u Paldilsku. Htio on to ili ne, Jeljcin shvaća da povlačenje sa Baltika ima preveliku važnost na unutrašnjem planu. Nacionalisti revno potpaljuju ulje na vatru ne bi li se probudile snage suprotstavljene ruskom predsjedniku. Uostalom, preuzimanje potpune kontrole nad baltičkim zemljama bio je jedan od ciljeva pučista iz 1991. godine, koji mjesecima tvrde da bivši sovjetski "broj jedan", Mihail Gorbačev, želi da se tamo ukazom proglasi izvanredno stanje. Osim toga, Moskva se mora konačno suočiti i s nezadovoljstvom koje vlada unutar same vojske. Prestrukturiranje vojske znači i smanjenje broja osoblja. Vojna lica su međutim nostalgična za vremenima kada su imali sve privilegije, a sada se uz tešku muku moraju reintegrirati u civilni život. Većina ih nema stanove, pa Moskva povlačenje uvjetuje novčanim fondovima od strane baltičkih država, koji bi bili upotrebljeni za izgradnju stanova za ruske vojnike. Stanovništvo je osjetljivo na pitanje sudbine rusofonske populacije koja već godinama živi u baltičkim zemljama, a zabrinuti su i za pozicije Talina koji je prošle godine usvojio restriktivne zakone za rusku manjinu, što stvara velike napetosti. Odbijajući prihvaćanje potpune odgovornosti za sovjetsku okupaciju, Rusija nastoji izbjeći presedan. Staljinova era obilježena je deportacijama tisućama ljudi, pod terorom je pokleknulo također tisuće žrtava, a Moskva naprosto ne želi preuzeti teret užasa koji se odvijao pred očima pravde. (Hina) br 301140 MET aug 93