Nadnaslov: Skoro 600 ljudi stradalo pri pokušaju bijega preko Berlinskog zida
Naslov: Žrtve Berlinskog zida
Podnaslov: Broj ubijenih u pokušaju bijega iz bivše komunističke DDR
dvostruko je veći od dosadašnje službene brojke, navodi ovih dana
"Društvo 13. kolovoza", koje potvrđuje da novi dosjei
svakodnevno izlaze na vidjelo, povećavajući broj stradalih na
zloglasnom zidu
Piše: Erik KIRSCHBAUM, Reuter
BERLIN - Pri pokušaju bijega iz bivše komunističke Istočne Njemačke smrtno
je stradalo više od 600 osoba, što je dvostruko više od dosadašnje službene
brojke, objavljeno je ovih dana u Berlinu.
"Društvo 13. kolovoza", nazvano po danu kojeg je 1961. godine dovršen
Berlinski zid, potvrdilo je da svakodnevno na svjetlo dana iskrsava sve
veći broj dosjea iz arhiva nekadašnje službe sigurnosti DDR-a, zloglasne
Stasi i drugih istočnoeuropskih država, kao i svjedočanstava rodbine
žrtava.
"Tijekom prošle godine doznali smo za mnogo, mnogo smrtnih slučajeva",
kaže direktor Društva 13. kolovoza Siegmar Faust.
Ovo udruženje navodi ukupan broj od 588 smrtnih slučajeva, čime se
nekadašnjem službenom broju pridodaje novih 216 slučajeva; svojedobno je
Glavni istražni ured njemačke vlade u Salzgitteru objavio samo 290
slučajeva.
Siegmar Faust je na novinskoj konferenciji izjavio kako smatra da će se
uslijed otvaranja arhiva Stasi uskoro saznati za još mnogo više žrtava
komunističkog terora u posljednjih 40 godina.
"Tek smo sada mogli zaviriti u dosjee Stasi, te smo saznali za mnoge dosad
nepoznate slučajeve u kojima su žrtve bile ubijene još prije no što su se
uspjele približiti Zidu", dodao je.
Međunaslov: Ubijeno mnogo više ljudi
Ustanovljeno je da su većina žrtava bili Nijemci iz DDR, no njihovu je
sudbinu doživjelo i 30 "zapadnih" Nijemaca, četvero državljana nekadašnjeg
SSSR-a, jedan Madžar, jedan Talijan, te jedan Austrijanac koji je stradao
pri pokušaju prelaska ove strogo čuvane granice.
"Oduvijek smo znali da je ubijeno mnogo više ljudi nego što je nama
poznato", rekao je Hans-Juergen Grassemann, zastupnik Istražnog ureda u
Salzgitteru.
On je nadalje objasnio kako Ured u službenu brojku nije uvrstio 25 stradalih
graničara DDR, niti Istočne Nijemce koji su se utopili pri pokušaju prelaska
granice na Baltičkom moru, kao ni žrtve pukog nesretnog slučaja.
Nekadašnji Berlinski zid, koji bi danas, da još uvijek postoji, navršio 32
godine, predstavljao je - od 1961. do 1989. godine - četiri metra visoku
granicu između Berlina i Europe.
Najveći dio od 32 kilometra zida u središtu Berlina smrvljen je u šljunak
od kojeg će se u Istočnoj Njemačkoj graditi nove ceste. Daljnjih 160 km
Zida koji je odvajalo Zapadni Berlin od Istočne Njemačke također je
uglavnom srušeno.
Protiv trojice članova Istočnonjemačkog savjeta za obranu, uključujući i
nekadašnjeg ministra obrane Heinza Kesslera, pokrenut je sudski proces zbog
ubojstava građana DDR koji su pokušali prebjeći.
Nekolicina bivših graničara DDR već je pred sudom odgovarala za počinjena
umorstva, a većina ih je kažnjena suspenzijom.
(Hina) br
131508 MET aug 93
Nastavlja se blokada Mosta slobode u Novom Sadu
ESPN: Dončić u Lakerse, Davis u Maverickse
SKV: Svijet uz kavu
Mladi i nemirni: Gdje mladi žele živjeti i raditi u Europskoj uniji?
Unatoč trendu nestanka, Hrvatska još uvijek ima očuvana močvarna područja
Smještaj u jednokrevetnoj sobi novog dubrovačkog doma za starije 1200 eura
Lokalni izbori: U bitku za Zagreb i ovaj put dvoznamenkasti broj kandidata
Kina osudila Trumpove carine: 'Fentanil je američki problem'
ZSE: Crobex indeksi u siječnju skočili više od 9 posto
Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za smrtonosni napad na internat u Sudži