SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-OCEAN

Nadnaslov: Ekspedicija istražuje posljednju granicu - dno oceana Naslov: Amerikanci se spuštaju u Marijansku brazdu Podnaslov: Japan i Sjedinjene Države ponovo se "bore", ali ovaj put - ispod Pacifika. Piše: Lidia WASOWICZ, UPI POINT RICHMOND - U poduhvatu koji se po dramatičnosti i neustrašivosti može mjeriti s fantazijom Julesa Vernea, ekipa istraživača planira spustiti se u mračne podvodne bezdane najdubljeg mjesta na zemlji poznatog pod imenom Duboki izazov (Challenger Deep). Bit će to test tehnologije, domišljatosti, mašte i živaca. Ekspedicija - prvo roboti početkom 1994.godine, a zatim ljudi 1996. godine - spustit će se 11 km ispod Pacifika na dno Marijanske brazde, najdubljeg oceanskog kanjona na svijetu. U jedinstvenim "podvodnim avionima" - novoj generaciji futurističkih podmornica - Amerikanci se nadaju takmičiti s Japancima, koji samo što se nisu spustili u nepoznate dubine. "To je vrlo ambiciozan pokušaj da bez podrške vlade konkuriramo Japanu koji zasad vodi u duboko-oceanskim istraživanjima," kaže poznati kalifornijski inženjer Graham Hawkes, voditelj američke ekipe o kojoj se nedavno naveliko pisalo u medijima nakon što je pronašla pet Avenger aviona, za koje se dugo nagađalo, a kasnije pokazalo netočnim, da su pripadali "Izgubljenoj eskadrili" Bermudskog trokuta. Nismo protiv japanskih napora koji zaslužuju svaku pohvalu; jednostavno držimo da SAD ne bi trebale sjediti na plaži dok Japanci istražuju posljednje granice na kugli zemaljskoj," rekao je. Međunaslov: Japanci imaju subvencije a Amerikanci domišljatost Japanci planiraju krajem mjeseca lansirati Kaiko, robot vrijedan 50 milijuna dolara, opremljen s pet TV kamera i dvije ruke od dva metra koje mogu doseći dubinu od 10.000 metara na 2.540 kilometara dugoj brazdi 340 kilometara jugozapadno od Guama. Podvodni plovni objekt upotpunit će ispitivanja broda Shinkia 6500, trenutno jedinog podvodnog sredstva, vrijednog 60 milijuna dolara, koje svoju posadu može spustiti na dubinu od 6.500 metara. "Samo domišljatošću možemo se mjeriti s multimilijunskim vladinim programom," kaže Hawkes, dodajući da su samo zahvaljujući američkom vodstvu u razvoju egzotičnih keramičkih materijala i fiberoptičkih kablova veličine ribičkog užeta, uspjeli cijenu svog podvodnog objekta održati u granicama stotinama tisuća dolara. Hawkes ističe: "Mi smo mala ekipa koja mora birati jednostavno. Imamo sreću da možemo nastaviti stvarati na novim tehnologijama koje je razvila Američka mornarica a koje su nam danas dostupne zbog prestanka Hladnog rata". Međunaslov: Podmornica "Jules Verne Istraživač" Umjesto nekoliko izrađenih i skupih plovila, Hawkes zamišlja jeftinu flotu, s vrlo funkcionalnim podvodnim plovilima koji bi tumarali širokim podvodnim prostranstvima u potrazi za tajnama mora. "Mnogi ljudi ne shvaćaju da je unatoč velikim naprecima u znanosti, istraženo manje od 10 posto oceana, te da su najdublja područja ispod 6,550 metara praktički nedostupna čovjeku," rekla je Sylvia Earle, bivši vodeći istraživač Nacionalne administracije za oceane i atmosferu. "Tako da imamo teritorij veličine Sjedinjenih Država za istraživanje", rekla je Earle, koja planira biti jedna od prvih na istraživanju oceanskih dubina. Na proljeće, Hawkesov objekt bez posade, na daljinsko upravljanje, nazvan - a kako bi drugačije do li "Jules Verne Istraživač" - prenosit će uživo video sliku geologije i života s 11.000 metara dubine. "Naša koncepcija je istražiti svjetske oceane pomoću malih, laganih podvodnih objekata kojima će moći upravljati mnogi istraživači," izjavio je Hawkes u jednom intervjuu. (Hina) rt 301741 MET jul 93