SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 28. srpnja (Hina) ŽENEVA - U sklopu vrlo žive diplomatske aktivnosti koja se odvija uz glavne ženevske razgovore o ustavno-političkoj sudbini BiH, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman zasebno je danas razgovarao u Palači nacija u Ženevi s posebnim izaslanicima američkog i ruskog predsjednika Reginaldom Bartholomewom (Redžinald Bartolomju) i Vitalijem Čurkinom. Nakon tih susreta nije bilo službenih izjava, no sigurno je da se osim o krizi u BiH razgovaralo i o mirovnom rješenju za područja Republike Hrvatske koja su trenutno pod zaštitom UN. Čurkin i Bartholomew su tijekom dana učestalo kontaktirali sa srpskom stranom, odnosno članovima Predsjedništva BiH. Neslužbeno se doznaje da je posebni izaslanik američkog predsjednika nastojao privoliti Aliju Izetbegovića da prihvati konfederalni koncept uređenja BiH, uz određena američka jamstva za Muslimane. ŽENEVA - Današnji nastavak ženevskih pregovora o ustavno-političkom ustrojstvu BiH održan je iza čvrsto zatvorenih vrata. Pod predsjedanjem lorda Davida Owena (Dejvid Oven) i Thorvalda (Torvald) Stoltenberga za pregovarački stol su u zasebnim razgovorima najprije sjeli hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mate Boban i članovi Predsjedništva BiH pod vodstvom Alije Izetbegovića, a zatim i bosansko-hercegovačko izaslanstvo sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, crnogorskim predsjednikom Momirom Bulatovićem i vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem. Nitko od sudionika ta dva sastanka ni predstavnici Međunarodne konferencije nakon razgovora nije davao izjave. Neslužbeno se doznaje da je tijekom razgovora s predsjednikom Tuđmanom i Matom Bobanom, Alija Izetbegović ustrajao na svom viđenju uređenja BiH i federalnom ustroju države. Promatrači ocjenjuju da Izetbegović takvim držanjem ostaje sve usamljeniji, jer ostali članovi proširenoga Predsjedništva BiH nazočni u Ženevi ne žele da se inzistiranjem na jednom prijedlogu zatvore vrata pregovorima i potkopaju izgledi za mirno rješenje krize. Razgovori sa srpsko-crnogorskom stranom, tvrdi se u diplomatskim krugovima, imali su od početka još manje izgleda da uspiju. S jedne strane, razlog tome je nastavljanje srpskih napada na Sarajevo, a s druge držanje Radovana Karadžića. ZAGREB - Pomoćnik ministra vanjskih poslova Smiljan Šimac primio je danas izaslanstvo francuskog parlamenta u kojem su bili predsjednik Komisije za vanjske poslove i nacionalnu obranu Senata Xavier de Villepin (Savier d Vijpen), predsjednik Komisije za financije Nacionalne skupštine Francis Guillaume (Fransis Gijom), te dva bivša ministra, Michel Poniatowski (Mišel Ponjatovski) i Yves Guena (Iv Gena) - priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Francuski parlamentarci borave u Hrvatskoj radi obilaska francuskih vojnih postrojbi u sastavu UNPROFOR-a i radi upoznavanja na licu mjesta s političkom i vojnom situacijom u Republici Hrvatskoj. Tijekom razgovora u Ministarstvu vanjskih poslova zanimali su se za perspektive mirovnih razgovora u Ženevi, koju opciju ustrojstva BiH podržava Hrvatska, koje su posljedice etničkog čišćenja na demografsku sliku u BiH, te za stajališta Hrvatske o ukinuću embarga na uvoz oružja. Štimac je iscrpno informirao francuske parlamentarce o situaciji na okupiranim područjima u Hrvatskoj i o namjeri hrvatskih vlasti da mirnim putem integrira ta područja u državno-pravni sustav Hrvatske, a srpskoj manjini da zajamči autonomiju i manjinska prava prema najvišim europskim standardima. PARIZ - Francusko Ministarstvo vanjskih poslova danas je ocijenilo "pozitivnim razvojem" ženevski sastanak "za istim stolom svih strana u sukobu na prostoru bivše Jugoslavije". Predstavnik za javnost ministarstva Richard Duque (Rišar Dike) je dodao kako je Francuska taj događaj "zabilježila sa zadovoljstvom". "Prvi pokazatelji na pregovorima, čini se, pokazuju istinsku želju za pregovaranjem", ocijenio je predstavnik za javnost. SARAJEVO - Glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Barry Frewer izjavio je danas da francuski pripadnici snaga UN, koji su se jučer nalazili u zgradi sarajevske televizije, smatraju da nisu bili meta napada. Po podacima UNPROFOR-a, ispaljeno je sedam granata, od kojih su dvije pale u na samo 80 metara od položaja francuskih vojnika. "Oni to nisu smatrali napadom na njihove položaje", rekao je Frewer. On je dodao da UNPROFOR drži da su granate ispaljene sa srpskih položaja, ali da u to nije siguran. U tu zgradu i danas se smješta novopristigli kontigent francuskih plavih kaciga, koji u njoj postavljaju komunikacijsku opremu. BEOGRAD - Zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a Cedric Thornberry (Sedrik Tornberi) izjavio je na konferenciji za novinare u Beogradu da su neke od granata ispaljenih jučer na brdo Žuć pokraj Sarajeva stvorile "velike bijele oblake". Thornberry je rekao: "Očito je da smo jučer vidjeli novi oblik djelovanja no moramo ispitati što je bilo drugačije u vezi s tim granatama i u njihovom punjenju te vidjeti tko ih je ispalio." On je dodao da su UN naučili "da ne donose zaključke nabrzinu" i "vrlo pozorno" proučavaju izješća o navodnoj uporabi kemijskih otrova. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton (Klinton) danas je ponovno napomenuo da će Sjedinjene države razmotriti uporabu zračne sile za obranu postrojba UN u BiH ako to od njih bude traženo. "Stajalište Sjedinjenih Država je bilo da će, budu li postrojbe UN-a tamo napadnute, one obaviti svoj dio posla i zaštititi ih uporabom zračne sile", rekao je. "Bude li se to od nas tražilo, a dosad nije", rekao je američki predsjednik, "mi ćemo to ozbiljno razmotriti". HOUMEIM (Libanon) - Izraelske su zračne, kopnene i pomorske snage danas već četvrti dan zaredom napadale južni Libanon, što je broj izbjeglica povećalo na oko 200.000. Danas je, u najžešćem zračnom i topničkom napadu na Libanon u posljednjih 11 godina, ubijeno više do 20 ljudi, uključujući dva gerilca, a ranjena je 71 osoba, izvijestili su izvori sigurnosti. Izrael je izvijestio da zrakoplovima i topništvom napada 70 sela kako bi njihove stanovnike prisilio na bjeg i time stvorio izbjeglički problem koji bi potaknuo libanonsku vladu da stavi pod kontrolu djelovanje proiranskog Hezbolaha. Izvori UN-a procjenjuju da je nakon današnje ofenzive izbjeglo 200.000 ljudi, dok izraelska obavještajna služba izvještava da je južni Libanon napustilo najmanje 150.000 stanovnika. Gerilci Hezbolaha su danas odgovorili ispalivši 30 Kaćuša na Izrael, koji je zaprijetio da će, ako ti napadi ne prestanu, južni Libanon učiniti područjem gdje se neće moći živjeti. U Izraelu nije bilo žrtava, dodaju izvori sigurnosti. PARIZ - Francuska je danas izrazila "veliku zabrinutost zbog nastavljanja izraelskih zračnih napada na Libanon te zatražila da se oni prekinu", izjavio je predstavnik za javnost francuskog Ministarstva vanjskih poslova Richard Duque (Rišar Dike). Francuska je, dodao je, "upozorila izraelske vlasti na posljedice koje takva situacija ima i na stabilnost u Libanonu i na mirovni proces na bliskom Istoku koji bi mogao biti onemogućen". TUNIS - PLO je uputio "hitan" zahtjev za zakazivanjem izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a zbog izraelskih napada na Libanon, izjavio je danas politički savjetnik vođe PLO-a Basam Abu Šarif. U izjavi datoj u Tunisu Šarif je kazao da je "divlja agresija" izraelske armije na palestinske logore i libanonska naselja u južnom i sjevernom Libanonu izazvala "stotine žrtava među palestinskim i libanonskim civilima." On je također upozorio da izraelski napadi "ugrožavaju cjelokupni mirovni proces" na Bliskom istoku. RIM - Šef talijanske civilne obavještajne službe dao je ostavku, nekoliko sati nakon bombaških napada u Rimu i Milanu u kojima je poginulo pet osoba, a skoro 40 je ranjeno. Najavivši ostavku Angela Finocchiara (Anđelo Finokiaro), ministar unutarnjih poslova Nicola Mancino (Nikola Manćino) kazao je parlamentu da je imenovao Domenica Salazara (Domeniko) za Finocchiarovog nasljednika na dužnosti šefa obavještajne službe SISDE. MOSKVA - Posebni izaslanik za prostor bivše Jugoslavije ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Vitalij Čurkin bit će imenovan veleposlanikom Rusije u Belgiji i u NATO-u, izvijestila je danas agencija Interfax. Prema agencijskom izvješću, Čurkin, koji je bio vrlo aktivan u pregovorima sa sukobljenim stranama na prostoru bivše Jugoslavije, preuzet će u studenom novu dužnost u Bruxellesu (Brisel). Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je odbilo potvrditi ili opovrgnuti tu informaciju. (Hina) rb 281451 MET jul 93