THORNBERRY: RJEŠENJE MOŽE BITI SAMO ONO KOJE ĆE SEKTORE UKLJUČITI U KORPUS HRVATSKE DRŽAVE

HRVATSKE DRŽAVE ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - "Moramo imati nadu, ali ne smijemo biti preveliki optimisti", rekao je Cedric Thornberry, zamjenik šefa UNPROFOR-a u večerašnjoj emisiji HTV-a "Slikom na sliku", odgovarajući na pitanje o izgledima za skoro političko rješenje Unpa-područja. Zamoljen za komentar izjave ruskog izaslanika Čurkina po kojoj postoji mogućnost da tzv. krajina bude država, Thornberry je rekao: "To u velikoj mjeri ovisi o tome što on misli kada kaže 'država'. Ujedinjeni narodi su prihvatili putem Vijeća sigurnosti Rezoluciju 815, Članak 5, kojom su potvrdili da su sektori (UNPA) integralni dijelovi države Hrvatske. Što se mene tiče, što se UN-a i UNPROFOR-a tiče, to je propis. Tu nema diskusije, nema raspravljanja. Dakle, ovisi što je g. Čurkin mislio kada je rekao 'država'. Svi smo bili svjedoci situacija u kojima postoje federalne ili konfederalne države. Postoji čitav niz varijacija na temu ustava takvih jedinica, unutar neke geografske cjeline gdje se grupe ljudi spajaju u veću zajednicu ili se od nje razdvajaju. Često se za neku takvu manju cjelinu koristi i riječ država. To ne znači da je time unaprijed rečeno kakvi će biti ustavni odnosi. Ali što se nas tiče, rješenje može biti samo ono koje će sektore uključiti u korpus hrvatske države. Kako će se to učiniti, dogovorit će se, vidjet ćemo. Da li se to zove 'federalna jedinica' ili 'federalna država', to je za sastanak u Ženevi. Oni moraju o tome razgovarati u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji." Upitan zašto ga nije bilo na svečanosti otvaranja mosta na Maslenici i zemuničkog aerodroma, Thornberry je odgovorio: "Nisam znao da to itko od mene očekuje. Bilo bi mi vrlo žao ako sam nekoga iznevjerio. Pregovarao sam u Kninu i nastojao postići uvjete da se most otvori." Na primjedbu da je njegova izjava u Beogradu prije potpisivanja sporazuma - da će namjeravano otvaranje masleničkog mosta biti jednostrana akcija hrvatske strane - među hrvatskim narodom protumačena negativno, jer da ovdje ne postoje "dvije strane", a to da je znak kako on na neki način ne poštuje vlast i dostojanstvo hrvatske države, on je rekao: "Ja sam pravnik međunarodnog prava. Sada sam pokušao postati i lojalni funkcionar Ujedinjenih naroda. Ali za mene su sporazumi sporazumi. Rezolucija Vijeća sigurnosti su vrhovni zakon za funkcionare u međunarodnom pravu, a isto tako i za pravnike međunarodnog prava. S pozicije s koje sam govorio, na istoj sam strani kao i Vijeće sigurnosti i mislim da je g. Tuđman bio obaviješten o tom stavu, a to je da je Vijeće sigurnosti - koliko god svi mi uistinu možemo razumjeti svu frustraciju hrvatske Vlade koja je željela otvoriti Maslenički most i ponovo uspostaviti vezu između dva dijela zemlje - tražilo da se akcija poduzme na temelju sporazuma dviju strana. Možda imam još više razloga i bolje mogu razumjeti frustracije i nestrpljivost ljudi i čitav niz mjeseci pokušavam postići da se to provede i to kroz dogovore i pregovore. Međunarodna zajednica i hrvatska Vlada su ovo proveli na vrlo dobar i odgovorajući način... Moje kolege su uspjele u toku 24 sata postići taj sporazum između Hrvata i Srba. Hrvati i Srbi u tom području pokazali su neoubičajenu prilagodljivost. Postigli smo to da je most otvoren, a sada želimo provesti i ostatak Rezolucije 802, završiti ovaj nepotreban i vrlo brutalan rat, i omogućiti ljudima da se vrate svojim kućama." "Po tom sporazumu", nastavio je Thornberry, "Hrvati bi se trebali složiti da se povuku s Maslenice, Peruče, Miljevačkog platoa i aerodroma do 31. srpnja, a u ta područja će ući Ujedinjeni narodi i preuzeti nadzor na njima. Tako neće biti ni srpske policije ni vojske na tim područjima, osim u tri sela blizu zemuničkog aerodroma gdje će biti vrlo ograničen broj Srba. Mislim da su to tradicionalno srpska sela. I pod tim uvjetima bi se onda most mogao otvoriti." Na upit tko će biti u policiji u tim selima, Srbi iz Knina ili policajci srpske nacionalnosti koji su u hrvatskoj policiji, on je odgovorio da je to ostalo nejasno: "Nisam bio stranka na ovim sporazumima. Neke su se stvari podrazumijevale, ali mislim da se očekivalo da bi to bili policajci iz lokalnih srpskih vlasti. Ali sada me uvlačite na opasno područje o kojemu ja radije ne bih govorio." Rekavši da je dan ranije bio u Podlugu kod Benkovca, gdje je vidio "neke od vrlo rijetkih - malog broja Hrvata koji su još ostali u sektoru Jug", koje štiti UNPROFOR, Thornberry je dodao kako su mu "svi oni rekli, kao prvo, da trebaju više hrane, zatim više goriva, a kao treće i najvažnije da žele ići u Hrvatsku. Moramo postići mir. I sve dok ne postignemo mir i početak stabilnosti, bit će vrlo teško zaključiti i prekinuti ovu strašnu ljudsku tragediju." "Ne bih rekao da smo bili neefikasni", ustvrdio je Thornberry govoreći o tome što je UNPROFOR dosad uopće ostvario, dometnuvši da Unprofor "nije bio neefikasan, nego nije efikasno postizao svoje ciljeve", jer da nije bilo dovoljno suradnje. U svezi s prekidom bečkih pregovora, koje je nazvao "vojničkim sastankom", Thornberry je izjavio kako "misli" da se oni nastavljaju: "Nastavljeni su jučer u Zagrebu, a danas u Kninu, a možda će biti ponovo u Beču početkom sljedećeg tjedna. U svakom slučaju nije došlo do prekida i čak mislim da se ubrzavaju." Glede mandata UNPROFOR-a u slučaju da ga hrvatska Vlada odbije produžiti zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a je rekao: "Hrvatska to treba riješiti jer je to stvar njezine suverene volje. Ne znam ni za jedan slučaj u kojem je Vijeće sigurnosti donijelo neku odluku protiv jasno izražene želje i namjere neke države, ako se ne odluči provesti Poglavlje VII. Vijeće sigurnosti će vjerojatno tada htjeti reći Hrvatskoj: "U redu, ne želite više UNPROFOR, ali imate problem koji je međunarodna zajednica uočila i u svezi s kojim vam želimo pomoći, te koje načine rješavanja vi imate i predlažete. Ne vidim kako bi Vijeće sigurnosti, prema Poglavlju 6 Povelje, moglo nametnuti Hrvatskoj nešto s čim se ona ne slaže. U Kninu kažu da kada se prvotno razgovaralo o Vanceovu planu vezano za rezolucije Vijeća sigurnosti, tada je Jugoslavija bila još jedna cjelina. Provodile su se konzultacije s Beogradom i s Kninom. Pa nam oni sada kažu: Vijeće sigurnosti počinje zagovarati Hrvatsku, jer sada se konzultira samo Hrvatska, Beograd se smatra izagnan iz međunarodne zajednice te da je naš mandat sada tu jednostran. To nije moj stav, nego vam iznosim ono što mi čujemo. Kao posrednik, kao netko tko vodi međunarodnu mirovnu operaciju, ja želim provesti ono što je zacrtano. Kad se dogovara mandat, ovisni ste o jamstvima i o suradnji, pa ne možete efikasno raditi kada toga nema." "Mislite li da bi Hrvatska mogla pristati na otcjepljenje krajine? Da ili ne?", bilo je sljedeće pitanje urednika HTV-a, na koje je Thornberry odgovorio protupitanjem: "Mislite li pravno ili politički?", a čuvši da se misli i jedno i drugo, rekao je: "Ne mislim da bi se to u doglednoj budućnosti moglo desiti". Na upit da li bi UNPROFOR otišao iz Hrvatske ako bi počeo rat, Thornberry je kazao: "Otišao bih ili preporučio odlazak iz područja samo u krajnjim, najcrnjim okolnostima. Suočeni smo s tim problemom u sektoru Jug. Meni nisu dozvolili da dođem na neka područja. Za mirovne snage sloboda kretanja postaje možda najznačajniji element". "Čini mi se da se sve više shvaća u Hrvatskoj, a to sam i danas ponovo vidio i čuo od Srba u krajini, da postoji želja za mirom. I to ne kao jedna od parola da svi žele mir, već ljudi uistinu razumiju da će za mir trebati platiti određenu cijenu. Možda ta cijena bude veća umjerenost vlastitih ciljeva, spremnost da se postignu kompromisi. To vidim u velikoj mjeri na obje strane i to mi daje nadu", rekao je, uz ostalo, u razgovoru za emisiju "Slikom na sliku" zamjenik šefa UNPROFOR-a Cedric Thornberry. (Hina) mć 252352 MET jul 93