SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Naslov: Turska slavi 70-obljetnicu Sporazuma iz Lausanne Podnaslov: Sporazum iz Lausanne su 24. srpnja 1923. potpisale turska vlada na čelu s Mustafom Kemal Ataturkom i zemlje pobjednice, a njime su utvrđene granice Republike Turske. Židovima, Grcima i Armencima dodijeljen je status manjina, koji međutim nije priznat i Kurdima. Piše: Ceyhun ERGUVEN, AFP ANKARA - Ovoga weekenda Turska obilježava 70. obljetnicu sporazuma iz Lausanne, koji posebno određuje njezine granice i prava manjina, isključujući Kurde iz statuta manjina, koji je međutim dodijeljen Židovima, Grcima i Armencima. Proslave će se održati u Ankari i Istanbulu, u nazočnosti predstavnika zemalja potpisnica sporazuma. Među njima stići će i glavni tajnik francuskog ministarstva vanjskih poslova Serge Boidevaix, te potomci državnika koji su potpisali taj sporazum, poput unuka britanskog Lorda Curzona. S druge strane premijerka Tansu Ciller trebala bi u četvrtak krenuti na turneju po jugoistoku Anadolije i time najaviti mjere stimulacije gospodarskog razvoja tog najnesretnijeg područja zemlje, uglavnom nastanjenog Kurdima. Događaj bez presedana, gospođa Ciller trebala bi održati Vijeće ministara u Hakkari, na tursko-iračko-iranskoj granici, pokazujući time zanimanje Ankare za to područje, često zaboravljano kada je riječ o planiranju. Sporazum iz Lausanne su 24. srpnja 1923. godine potpisale vlada Velike nacionalne turske skupštine (GANT, parlament), na čelu koje je bio osnivač moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk, te snage potpisnice sporazuma iz Sevresa, ukinutog nakon pobjeda Mustafe Kemala u Grčkoj. Lausannski je sporazum zamijenio sporazum iz Sevresa, potpisan u kolovozu 1920. godine između Turaka i pobjedničkih snaga, koji je utvrdio podjelu Turskog carstva. Taj sporazum, koji je pokrenuo ustanak Mustafe Kemala, priznavao je Armencima i Kurdima pravo osnivanja vlastite države na istoku i jugoistoku Anadolije i nezavisnost do određenog roka. Međunaslov: Zaboravljeni Kurdi Sporazum iz Lausanne određuje granice mlade Republike Turske, koja je povratila teritorije od Grčke, ukinula financijske i gospodarske povlastice priznate stranim zemljema u otomansko doba i regulirala probleme dugova tog carstva koje se srušilo nakon više od 600 godina postojanja. Židovi, Armenci i Grci dobili su status manjina, koje taj sporazum nije priznavao Kurdima jer su oni Muslimani, kao i Turci, a i živjeli su raspršeni po cijeloj zemlji, većinom integrirani u tursko društvo. Blizu 5 milijuna od 8 do 12 milijuna Kurda, koliko ih danas živi u Turskoj (od 60 milijuna stanovnika), živi na jugoistoku. Mlada republika doživjela je nekoliko kurdskih pobuna na jugoistoku, koje je, sve redom, ugušila vojska. To područje je od 1984. godine poprište oružanih pobuna Radničke stranke Kurdistana ( markističko-lenjinistička, PKK), čiji je konačni cilj osnivanje Kurdske države na području oduzetom od Turske, Sirije, Iraka i Irana. Sporazum iz Lausanne je za Tursku potpisao Ismet Inonu, otac sadašnjeg zamjenika premijera Erdala Inonu, kojega posljednjih godina u Turskoj kritiziraju jer je "popustio britanskim zahtjevima". Ustvari tursko potraživanje naftnog područja Mossula, danas iračkog teritorija, naišlo je na kategoričko odbijanje Londona koji se tada borio s Kurdima Iraka kako bi zadržao to područje pod kontrolom. (Hina) rt 232210 MET jul 93