SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Zajamčena sva prava etničkim manjinama u Mađarskoj Naslov: Mađarska - model za obranu prava etničkih manjina Podnaslov: Tekst novog zakona primjenjuje se na trinaest etničkih manjina koje tvore oko deset posto od 10,5 milijuna stanovnika. Novi propisi koje je dvije godine pripremao okrugli stol, primljeni su kao neizravni poziv na primjenu jednakih načela u susjednim zemljama. Piše: Paola JUVENAL, AFP BUDIMPEŠTA - Usred bure nacionalističkih zahtjeva u istočnoj Europi, Mađarska se predstavila kao model tolerancije nakon što je parlament prihvatio zakon koji jamči prava raznim etničkim zajednicama koje žive na njezinu teritoriju. Taj tekst gotovo jednoglasno usvojen početkom mjeseca - samo tri poslanika glasovala su protiv a osam ih se suzdržalo - zabranjuje svaku diskriminaciju glede manjina kao i svaki pokušaj nasilne asimilacije te "od prava manjine na nacionalni i etnički identitet čini element ljudskih prava i osnovnih sloboda". Sve etničke skupine koje u Mađarskoj žive barem zadnjih sto godina, a imaju status mađaskih državljana, posjeduju vlastiti jezik, kulturu i tradicije, smatraju se nacionalnim i etničkim manjinama. Taj se tekst primjenjuje na trinaest etničkih manjina koje tvore oko 10 posto od 10,5 milijuna stanovnika, ili točnije: oko 500.000 Roma, 200.000 Nijemaca, 100.000 Slovaka, 30.000 Hrvata, 25.000 Rumunja i tisuće Srba, Slovenaca, Bugara kao i malih armenskih, grčkih, poljskih, ukrajinskih i rutenskih zajednica. Temeljem novog zakona, etničke manjine Mađarske uživaju veliku autonomiju na razini područnih zajednica. Obrazovanje na materinjem jeziku i njegova upotreba u administraciji su osigurani, kao i poštivanje nacionalnih tradicija i kulture. Posrednik kojega izabere parlament bit će zadužen za nadgledanje poštivanja prava manjina. Država će izdvojiti milijardu forinti (11 milijuna dolara) raspoređenih u dvije godine 1994.-1995. za subvencije manjinama. Međunaslov: Zakon za primjer susjednim zemljama Osim Roma, etničke manjine Mađarske su malobrojne, dobro uklopljene i često vrlo raspršene na teritoriju. Uostalom, poput Mađara, Slovake i Srbe Mađarske više brinu njihovi problemi zaposlenja i životnog standarda nego obrana njihova kulturnog identiteta. Više nego za manjine koje žive na tlu, koje nikada nisu stvarno predstavljale probleme, novi zakon želi biti model za Mađarskoj susjedne zemlje gdje žive, od podjele Mađarske sporazumom iz Trianona 1920. godine, više od tri milijuna Mađara, koji su često na udaru diskriminacijskih mjera nacionalističkih elemenata. Ti novi propisi, koje je dvije godine pripremao okrugli stol, primljeni su kao neizravni poziv na primjenu jednakih načela u susjednim zemljama: Budimpešta inzistira na primjeni jednakih mjera za više od dva milijuna Mađara u Rumunjskoj, 600.000 u Slovačkoj i 400.000 u Vojvodini. Nedavno je Mađarska priječila do posljednje minute primanje Slovačke u Europsko Vijeće, zaključujući da Bratislava nije ponudila dovoljna jamstva glede poštivanja prava mađarske manjine, posebno u lingvističkom pogledu. Budimpešta također odbija potpisati sporazum, koji jamči granice između Mađarske i Rumunjske, unatoč ponovljenim traženjima Bukurešta, dok se ta zemlja ne obveže da će jamčiti prava brojnoj mađarskoj manjini Transilvanije (zapad Rumunjske). (Hina) rt 232109 MET jul 93