PREGLED PISANJA INOZEMNOG TISKA I RTV

ZAGREB, 20. srpnja (Hina) NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - 19. VII. 1993. Milošević se s punim pravom može smatrati pobjednikom "Otvaranje pontonskog mosta kod Maslenice i zadarske zračne luke moglo se, čini se, pokrenuti samo na temelju sporazuma između Hrvatske i Srba. Odgovarajući dogovor potpisan je uz aktivnu potporu UN. Takav razvoj događaja nije bio potpuno neočekivan. Vođe Srba u hrvatskim područjima pod srpskom okupacijom već su ranije pokazale razumijevanje za hrvatski zahtjev za obnovom direktne veze s Dalmacijom, vitalno važne za normalno funkcioniranje hrvatske države. (...) Hrvatska je, doduše, morala napraviti određene ustupke: do kraja srpnja hrvatske snage bi se trebale povući iz područja otetog srpskoj kontroli koje će ubuduće nadzirati samo UN; osim toga, sporazum predviđa povratak srpskih policajaca - točan broj još nije utvrđen - u tri sela nastanjena srpskim stanovništvom. Most bi morao biti namijenjen isključivo civilnom prometu. Na ženevskom sastanku hrvatskog predsjednika Tuđmana i srpskog predsjednika, izraženo je zadovoljstvo sporazumom kao dobrim početkom normalizacije srpsko-hrvatskih odnosa. Dvojica predsjednika također su naglasili da ne namjeravaju dijeliti Bosnu, napomenuvši da predlažu konfederaciju republika tri konstitutivna naroda BiH. (...) Hrvatska je nesumnjivo morala uvidjeti da su pregovori sa Srbima očito osuđeni na neuspjeh ako nisu poduprti odgovarajućim pritiskom. UN odavno nisu spremni inzistirati na provedbi Vanceova plana koji su sami sastavili. Beograd je oduvijek isticao da će odgovor na potencijalni jednostrani napad Hrvatske na krajinu biti 'totalni' srpsko-hrvatski rat. Hrvatska bi takvom oružanom sukobu bila dorasla u najboljem slučaju u defenzivnoj sferi. U međuvremenu, pokazalo se da ni Srbija očito više nijezainteresirana za totalnu konfrontaciju. Milošević je u Ženevi zauzeo pozu pobjednika koji je spreman napraviti ustupke u pojedinostima, ali zna što mu pripada. Politički promatrači nastoje dokučiti zašto su UN i u prvom redu britanski ministar vanjskih poslova Hurd proteklih dana tako jednostrano, pa čak i agresivno osuđivali Hrvatsku iako su znali da se nešto sprema. Hurd je namjeravao - a možda još nije odustao od te namjere - u ponedjeljak od ministara EZ zatražiti sankcije protiv Hrvatske, dok UN - poimence glavni tajnik Boutros Ghali i njegov predstavnik na terenu Thornberry - upozoravaju Hrvatsku da odustane od 'jednostranog čina' otvaranja mosta, koji bi mogao 'uznemiriti' Srbe. Taj je argument u Zagrebu izazvao ogorčenje. UN i zapadne države dosad su uporno tvrdili da su područja pod srpskom okupacijom sastavni dio Hrvatske, upozoravajući istodobno Zagreb da bi 'jednostrani' pokušaj Hrvatske da ostvari svoje pravo predstavljao kršenje primirja. U međuvremenu su UN prvi puta i uspostavu civilne komunikacije u području pod hrvatskom kontrolom proglasili 'jednostranim' činom, približivši se tom ocjenom još više srpskim interpretacijama. Mnogi politički promatrači taj stajalište povezuju s namjerom u prvom redu engleske politike i njezina predstavnika lorda Owena, koji sukob u bivšoj Jugoslaviji žele jednostrano dokončati priznanjem velike Srbije, odnosno srpskih vojnih osvajanja. U tom slučaju velika bi Srbija takoreći postala nasljednicom Jugoslavije na Balkanu. Čini se da se Francuska privremeno odlučila povući u pozadinu i rješavanje tih pitanja prepustiti drugim državama. Različite nijanse britanskog nastupa uklapaju se u jedinstvenu sliku, citira zagrebački list "Vjesnik" jednog poznavatelja londonske scene: prijetnje sankcijama protiv Hrvatske, pritisak na Muslimane kako bi prihvatili faktičku podjelu Bosne na tri dijela, a time i život u getu, te inzistiranje na embargu na isporuku oružja Muslimanima i Hrvatima, iako njegovo ukidanje najvjerojatnije ne bi promijenilo aktualnu situaciju. Lord Owen i britanska politika zapadaju čak u proturječja želeći ostvariti taj cilj: s jedne strane podvrgavaju Muslimane pritisku, pasivno promatrajući srpsku blokadu humanitarne pomoći namijenjene muslimanskom stanovništvu, te možda čak i potajno podupirući tu mjeru; s druge strane, Hrvatskoj prijete sankcijama iako je Zagreb izričito prihvatio plan koji sami smatraju 'realnim rješenjem', podsjeća spomenuti poznavatelj londonske političke scene. Izjava britanskog premijera Majora da rješenje bosanskog problema ne smije oštetiti Muslimane jest neobična jer su granice na zemljovidima praktično već povučene, ističe on. Po tom planu, Muslimani koji su ranije sačinjavali gotovo polovinu stanovništva Bosne i Hercegovine dobili bi oko 20 posto teritorija, nedovoljnih za život polovine muslimanskog stanovništva. U Zagrebu je vrlo rašireno mišljenje da je cilj prijetnje sankcijama prisiljavanje Hrvatske da se pokori velikosrpskom konceptu i definitivno odustane od svojih okupiranih područja. Kao i u slučaju Bosne, taj bi se cilj mogao postići uspostavom neutemeljene 'konfederacije'. Veliki dio nepovjerenja prema predsjedniku Tuđmanu u Hrvatskoj proizlazi iz straha da on svojim planom podjele Bosne praktički opravdava i podjelu Hrvatske, spuštajući hrvatsku državu čak na razinu srpskog satelita. Nakon poraza Muslimana, Srbi su gotovo jedini političko-vojni faktor kojem je suprotstavljena samo Hrvatska, smatraju predstavnici tog mišljenja. Pretpostavlja se da britanski ministar vanjskih poslova Hurd dajući Hrvatskoj status satelita neizravno namjerava pogoditi i Njemačku. Zagreb odavno drži kako Hrvatska ne može očekivati znatniju pomoć Njemačke te da je ideja da su Hrvatska i Slovenija pod utjecajem Njemačke plod puke fantazije. Njemačka ne uspijeva utvrditi političku alternativu englesko-francuskoj prosrpskoj orijentaciji, tvrde svi u Zagrebu. Prošlog tjedna u Bonnu, hrvatski ministar vanjskih poslova Granić stekao je za vrijeme susreta s njemačkim ministrom vanjskih poslova Kinkelom dojam da Njemačka podupire antihrvatski stav većine država članica EZ. U interviewu njemačkoj radio-postaju "Deutsche Welle" Kinkel je izjavio da sankcije trebaju biti pažljivo promišljene te da bi bile prikladne samo u slučaju vojnih akcija Hrvatske. Nakon toga, u direktnom razgovoru s Hurdom Kinkel se navodno općenito usprotivio odluci o sankcijama. Engleska koncepcija potpuno odbacuje ideju o ravnoteži kao temelju novog poretka na Balkanu. Čini se da je teško uspostaviti mir na temelju priznanja isključivo velikosrpskih planova, koje ne bi uključivalo i interese ostalih partnera. Lord Owen i ostali britanski diplomati 'povjerljivo' propagiraju ideju da bi ta proturječja mogla biti uklonjena obnovom svojevrsne 'nove jugoslavenske veze' koja ne bi uključivala Sloveniju, ali bi obuhvaćala Makedoniju. Ta ideja posvuda izaziva uznemirenost. Ona traži rješenje preko leđa Muslimana i mogla bi imati nepredvidive posljedice za odnos Europe i islamskog svijeta; osim toga, ona izaziva nervozu i u Sloveniji i mogla bi izazvati podjelu u Hrvatskoj. Uznemirena nije samo Makedonija nego još više i Albanci na svim područjima na kojima žive. Pitanje Kosova - raspravu o toj temi Velika je Britanija spriječila već na londonskoj konferenciji o 'Jugoslaviji' - moralo bi očito biti izbačeno s dnevnog reda rasprava, a njegovo 'rješavanje' prepušteno Srbima, iako se i na Kosovu stanje opasno zaoštrava", zaključuje Viktor Meier. BRITANSKI RADIO - BBC - 19. VII. 1993. Pregled tiska Na naslovnoj stranici "The Guardian" od 19. srpnja objavljuje članak pod naslovom 'Zagreb podupire preseljenje nekoliko tisuća Muslimana'. Ian Traynor, urednik redakcije za istočnu Europu, na početku, pozivajući se na izvore UN, tvrdi kako "hrvatska Vlada planira pomoći postrojbama bosanskih Hrvata da u treće zemlje deportiraju nekoliko desetaka tisuća Muslimana. Dužnosnici vlade Herceg-Bosne i hrvatske Vlade u Zagrebu u petak su od Visokog povjereništva za izbjeglice UN zatražili da sudjeluju u kampanji etničkog čišćenja Muslimana iz mostarskog područja, predlažući osnivanje velikih sabirnih logora gdje bi se Muslimani dovodili prije protjerivanja u treće zemlje. Istoga dana navečer televizija i radio bosanskih Hrvata objavili su da je Zagreb u tu svrhu spreman osigurati deset tisuća tranzitnih viza za Muslimane. To je doista monstruozan plan, ali čini se da Zagreb ne uviđa koje će posljedice on imati na raspravu o sankcijama protiv Hrvatske. Po podacima Visokog povjereništva za izbjeglice UN hrvatske postrojbe oko Mostara drže desetak tisuća Muslimana, većinu od njih na helidromu pokraj grada. Isti izvori tvrde da je hrvatski plan, koji ima pomoć i potporu Zagreba, istjerati sve Muslimane iz Mostara u kojem ih je sada oko pedeset tisuća u svojevrsnom getu na desnoj obali Neretve". Traynor tvrdi da su "bosanski Hrvati UN kazali kako planiraju u Ljubuškome otvoriti veliki tranzitni logor opremljen telefonima, teleksima i fax-mašinama kako bi Muslimani mogli kontaktirati rođake u inozemstvu da im urede potrebne vize. Hrvati su, čini se, dospjeli u nezgodnu situaciju zarobivši desetak tisuća Muslimana jer ne znaju što bi s njima sada učinili i očajnički ih se žele otarasiti. Dužnosnik hrvatske Vlade jučer je kazao kako je iz Mostara u Hrvatsku prebačeno oko petsto muškaraca i da se nove deportacije očekuju za nekoliko dana te da je Vlada pozvala na treće zemlje da preuzmu Muslimane". List je objavio i reportažu Ed Vulliamya iz Čapljine koji navodi da su iz toga gradića odvedeni svi muškarci između osamnaest i šezdeset godina, sustavno uništeni lokali koji su muslimansko vlasništvo, njihove kuće opljačkane, a pojavila su se i prva izvješća o silovanjima. Novinar se poziva na izvore Visokog povjereništva za izbjeglice UN koji kaže da se taj užasni obrazac ponavlja u cijelom području i umnogome podsjeća na sada isključivo srpske gradove Prijedor i Banju Luku u kojima su se prije godinu dana događala ubojstva i masovne deportacije. U Čapljini je uhićeno i pritvoreno četvero stranaca iz dobrotvornih organizacija, a u subotu je zadržana i ekipa televizije CNN kojoj je zaplijenjen snimljeni materijal. Hrvatske postrojbe čiste Čapljinu i ostala donedavno mirna mjesta u južnoj Bosni i tako pripremaju demografske uvjete za njezinu razdiobu prije nego što se o tome postigne sporazum. 'U Banjoj Luci zasigurno znaju kako se riješiti Muslimana', piše Robert Fisk u "The Independentu". Prošloga tjedna Srbi su u Novom Senju digli u zrak još dvije džamije i tako broj uništenih povisili na dvanaest od ukupno šesnaest koliko ih je nekada bilo u Banjoj Luci. Broj Muslimana u gradu smanjio se s prijeratnih četrdeset pet na petnaest tisuća, a u Prijedoru ih je ostalo samo sedam tisuća od oko sedamdeset šest tisuća prije izbijanja rata. Najčešće se s Muslimanima obračunavaju za vrijeme policijskoga sata kao prije dva tjedna kada su u Banjoj Luci, silovali i ubili osamnaestogodišnju djevojku. I pored svega toga Srbi nastavljaju protjerivati Muslimane prisiljavajući ih da im ostave svoju imovinu, a uz to još moraju platiti za izlazak. "Financial Times" objavio je da će ministri vanjskih poslova EZ danas u Bruxellesu razmotriti mogućnost uvođenja trgovinskih sankcija protiv Hrvatske. List piše da unutar Zajednice raste pritisak za uvođenje takvih mjera zbog tajnog sporazuma Srbije i Hrvatske o razdiobi Bosne te zbog onemogućavanja humanitarnih operacija u Republici. Međutim, Njemačka je izrazila suzdržanost prema takvim mjerama koje bi prije značile ukidanje nekih povlastica u trgovini s EZ nego li pravi embargo. "The Daily Telegraph" piše da je bosanska Vlada sinoć bila suočena s izborom: prihvatiti etničku razdiobu Republike ili joj prijeti opći napad na Sarajevo. List navodi srpskog zapovjednika generala Mladića koji je kazao da su njegove postrojbe spremne izvršiti takav napad ako Muslimani ne polože oružje i prihvate srpsko-hrvatski plan o diobi Republike. Međutim, deset članova bosanskog Predsjedništva u subotu je ponovno odbacilo taj prijedlog, ali je izrazilo spremnost da se ponovno uključi u pregovore ako se osim srpsko-hrvatskog plana budu razmatrale i neke druge opcije. List je objavio i kraći članak o zoni zabrane letenja iznad Bosne te ustvrđuje da britanski piloti koji su sudjelovali u toj operaciji nisu mogli spriječiti masovne prekršaje. 'Helikopteri zaraćenih strana kretali su se slobodno dostavljaući hranu i streljivo i dopremajući pojačanja. Istodobno mi ih možemo samo promatrati i pratiti, a kad god smo zatražili dopuštenje da pucamo dobili smo negativan odgovor', kazao je za list britanski pilot. RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW - 19. VII. 1993. Pregled tiska U povodu srpsko-hrvatskog dogovora o otvaranju Masleničkog mosta "Frankfurter Rundschau" piše: "Sporazum krajinskih Srba i Hrvata potpisan u posljednjem trenutku omogućio je da se bez sukoba i pod novim uvjetima otvore Maslenički most i zadarsko uzletište. Ostaje otvoreno pitanje što je navelo Zagreb da odustane od glasno najavljenog provođenja vlastitog suvereniteta čak i silom. Nad Hrvatskom i dalje visi Damoklov mač sankcija, ali od toga je možda još važnije rješavanje bosanskog problema. Dogovorom o mostu kod Maslenice učvršćeno je jedinstveno srpsko-hrvatsko polazište u nastojanju da se osigura konfederativno rješenje za problem Bosne. S tog su stajališta Muslimani politički gubitnici u hrvatsko-srpskoj trgovini oko Maslenice". "Koelner Stadtanzeiger" istim povodom piše: "Djelomičan uspjeh konferencije o Jugoslaviji prošloga vikenda ipak budi nade. U svakom slučaju stanovnici zadarskog zaleđa mogu odahnuti. Dogovorom Republike Hrvatske i vodstva krajinskih Srba u posljednjem je trenutku uklonjena ratna opasnost". "Braunschweiger Zeitung" piše: "Na Balkanu i u Somaliji pokazalo se da je odavno isteklo vrijeme za akciju UN čija je svrha očuvati mir. To je povezano s velikom opasnošću da se mirovne postrojbe nađu između protivničkih linija i budu uvučene u vojne sukobe koji se ne mogu nadzirati. Nešto slično sutra bi se moglo dogoditi na Krimu ili u pograničnom području Afganistana s Tadžikistanom. Jednostavno se mora utvrditi, a i priznati, da svjetska organizacija nije dovoljno pripremeljena za zadaću koju si je sebi postavila: za uspostavu mira tamo gdje je već počeo neobjavljeni rat. Zasad nema odgovora na pitanje je li moralno na osnovi te spoznaje dopustiti da se ubijanje nastavlja, ali se u najkraćem roku mora odgovoriti bar na pitanje: ima li smisla izlagati opasnosti nove živote ako se već ne mogu izbjeći ratne žrtve". Tjednik "Der Spiegel" objavio je interview s glavnim tajnikom UN Boutrosom Ghaliem. Na primjedbu da je svjetska organizacija zakazala u BiH Ghali odgovara: = Da su UN od početka imali dovoljno vojnika, ne bi se toliko toga dogodilo. Sama spoznaja da postoji dovoljan broj dobro uvježbanih vojnika koji bi mogli djelovati kao posredničke postrojbe strahovito bi utjecala na zaraćene strane u Bosni. List je objavio i interview s francuskim generalom Philippeom Morillonom, donedavnim zapovjednikom postrojba UN u BiH. Morillon kaže: = Morali smo se suočiti s nekoliko svršenih činjenica: Srbi su imali najveći dio oružja bivše jugoslavenske vojske, to im je omogućilo vojnu inicijativu. Uspostavili su kontrolna mjesta i otvorili nove fronte. Svi koji govore o našem neuspjehu svakako očekuju da UN uspostave mir u bivšoj Jugoslaviji, no to je kolonijalistički pristup. Bila bi katastrofa kada bi svjetska zajednica dopustila da bude uvučena u rat. Zadaća UN je da pomognu ljudima i ublaže njihova stradanja. - Primjeri Somalije i Bosne pokazuju da se humanitarna misija može pretvoriti u ratnu avanturu. Ne bi li bilo bolje da UN odustanu od tih pothvata? = Neumjeren je naš osjećaj krivnje zbog događaja u bivšoj Jugoslaviji. To bismo morali prekinuti. Tamo već dugo postoje uzroci za sukob. Glavni je problem plavih kaciga u nekadašnjoj Jugoslaviji da suzbiju prastare strahove i nepovjerenje. Pri tom UN ne smiju odustati, oni moraju biti prisutniji nego dosad i svojim djelovanjem moraju spriječiti sukobe. - Mislite li da postoji opasnost da preseljavanjem nastanu etnička geta? = Jasno je da se zbog etničkog čišćenja javlja opasnost. Nije riječ o svađi tri brata već o milijunima ljudi koji se više ne mogu vratiti u svoju domovinu. Kazao sam Karadžiću da ćemo u Europi imati pojas Gaze ako i dalje bude iseljavao Muslimane. (Hina) sd 200351 MET jul 93