SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-USTAV

Nadnaslov:Što slijedi nakon svladavanja prve etape ustavne reforme u Rusiji? Naslov: Ruski ustav u rukama oblasti Podnaslov:Već sada, nakon usvajanja prijedloga novog Ustava koji predstavlja pokušaj iznalaženja kompromisa između interesa zakonodavne i izvršne vlasti te saveznog središta i njegovih "subjekata", dade se naslutiti teška bitka kroz koju prijedlog mora proći u raspravama regionalnih parlamenata te, posebice, u pretežno konzervativnom Kongresu Piše: Sophie PONS, AFP MOSKVA - Ustavna budućnost ogromne Ruske Federacije nalazi se od sada u rukama republika i oblasti, već do sada pod snažnim kritikama glede prijedloga novog temeljnog zakona koji bi trebao zamijeniti zastarjeli tekst iz sovjetskog i komunističkog doba. Predsjednik Boris Jeljcin pozdravio je početkom tjedna svladavanje prve etape ustavne reforme, pokrenute prije više od godinu dana, nakon što su delegati Ustavotvorne konferencije usvojili prijedlog temeljnog zakona. Taj prijedlog predstavlja složeni pokušaj kompromisa između suprotnih interesa izvršne i zakonodavne vlasti na jednoj, te između saveznog središta i njegovih "subjekata" na drugoj strani. Već sada, sinteza koju su izradili zastupnici - političari, sindikalisti, industrijalaci, religijski dužnosnici - tijekom više od mjesec dana debate nije uspjela dovesti do usuglašavanja: tako je predstavnici Tatarstana, Bakirije i Jakutije nisu prihvatili, kao ni 59 drugih od 558 delegiranih u Skupštini. U početku, rusko predsjedništvo računalo je na oslonac u raznim entitetima koji čine Rusiju kako bi izbjeglo sustavna opstrukcija zakonodavne vlasti, do kraja odlučne u obrani svojih ovlasti. Ipak, njena obećanja glede decentralizacije izazvala su snove o suverenosti što je teško pomirljivo s "jedinstvenom i nedjeljivom" državom. Vrlo kontradiktoran, ustavni projekt definira svemoćno središte no bez okomite subordinacije "subjekata", koji su istodobno svi ravnopravni u odnošenju s Moskvom, no dijele se na republike (etničke jedinice) i pokrajine (administrativne jedinice), koje posjeduju različite ovlasti. Regije Sverdlovsk i Vladivostok već su najavile svoju odluku da postanu republike, administrativni status koji predviđa veću autonomiju privrede i proračuna. Početkom tjedna i republike Ataj, Truva i Kakazija (Ural) su najavile namjeru da poduzmu akcije za "jačanje gospodarske autonomije i vlasništvo nad prirodnim bogatstvima". Međunaslov: Kako pomiriti sukobljene interese i gledišta? Primjedbe i jednih i drugih ostavljaju za naslutiti beskonačne rasprave u 89 regionalnih parlamenata, nakon kojih bi slijedili bezbrojni zahtjevi za amandmanima ili gore - formalno odbacivanje teksta. Jednom kad se dobije regionalno zeleno svijetlo, ostaje još dobiti privolu Kongresa (proširena skupština), pretežno konzervativnog. U utorak, Sergej Šahraj, predsjednički savjetnik koji se smatra jednim od glavnih pokretača ustavne reforme, prepoznao je sam rizike neuspjeha u tečnom razgovoru sa liberalnim novinama "Sevodnia". "Savezni sporazum je miniran", izjavljuje on. "Ostaje još jedna prilika: maknuti iz Ustava poglavlja o državnim organima vlasti, pripremiti ustavni zakon za prijelazno razdoblje i organizirati nove izbore" prije nego "se nanovo pokušaju riješiti kontradikcije na civilizirani način, preko glasačkih kutija". Sa svoje strane, pak, konzervativci, koji već mjesecima proriču kaos u Rusiji prisjećajući se eksplozije Sovjetskog saveza na 15 nezavisnih država, likuju. "Prihvaćanje ovog Ustava može samo povećati broj izbjeglica", izjavljuje ruski potpredsjednik, general Aleksandar Ruckoj, podsjećajući na 60 milijuna Rusa koliko ih je ostalo nakon raspada SSSR-a. Želja da se "prihvati Ustav na način kao da se vodi konjički napad je pobudio separatističke snage i pokrenuo vrlo opasan proces: radi se o dezintegraciji Rusije", ističe predsjednik ruskog parlamenta Ruslan Hasbulatov u konzervativnim novinama Sovjetskaja Rosia. Između regionalnih pokuda i parlamentarnih opstrukcija, ostaje na Kremlju da sazove Ustavotvornu skupštinu koja bi bila formirana na temeljima Ustavne konferencije. Boris Jeljcin je trenutno odgodio taj proces - ilegalan glede aktualnog zakonodavstva - kako se mlada ruska demokracija ne bi temeljila na spornim osnovama. (Hina) br 171937 MET jul 93