SERVIS POSEBNIH NASLOVA EXJUGOSLAVIJA SANKCIJE

Nadnaslov:Makedonija - autoput za slobodan prijelaz robe u Srbiju Naslov: Embargo šupalj kao sito Podnaslov:Svake noći na makedonskom pograničnom prijelazu prema Srbiji brojni kamioni krše sankcije UN, prevozeći uz robu koja ne podliježe sankcijama i drugu robu. "Makedonija je postala balkanski Tanger, stjecište švercera iz Europe i Bliskog istoka" tvrde upućeni, dok se makedonski dužnosnici žale na štete koje zbog sankcija trpi makedonsko gospodarstvo, izjavljujući da bez pomoći međunarodne zajednice ne mogu provoditi embargo. Piše: Andrew TARNOVSKI, Reuter PELINCE - Svake se noći prekršitelji sankcija okupljaju na malom pograničnom prijelazu sjeverno od makedonske prijestolnice Skopja. Dug niz kamiona, prigušenih farova, mirno satima stoji i čeka da se pojavi makedonski policajac koji će im podignuti rampu i propustiti ih prema Srbiji. Oko 22.30 kamioni se pokreću još jednom kršeći trgovinski embargo koji su UN-i nametnuli Srbiji ne bi li je kaznili zbog uloge u ratu Bosni. Nakon što je prva skupina kamiona otišla, sa srbijanske se strane stvara novi red koji se pokreće u ponoć. Te se večeri devedesetak kamiona na makedonskoj strani protezalo gotovo duž 2 kilometra seoske ceste uz koju stoji postaja UNPROFOR-a. Švedske ih mirovne trupe broje i šalju izvještaj u bazu. "Tijekom noći sa obje strane ovuda prođe 150 do 200 kamiona", izjavljuje švedski časnik. "Ovako je otkako smo došli u veljači, a situacija je ista duž čitave granice", navodi. Mandatom nije predviđeno da trupe UN-a sprovode sankcije. Samo makedonska pomoćna misija za sankcije (MACSAM) Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) pomaže makedonskim carinicima u provođenju embarga. Dvadeset i osam časnika MACSAM-a zaduženo je za nadziranje pet službenih srbijanskih prijelaza kao i za nadziranje četiri prijelaza na granici sa Grčkom određenih za prijelaz robe koja ne podliježe sankcijama, kao što su hrana, lijekovi i humanitarna pomoć. "Kada se časnici MACSAM-a povuku oko 19 ili 20 sati, kamioni koji krše embargo polako dolaze do službenog prijelaza", saznaje se iz izvora UN-a. U Skopju već i ptice na grani znaju da je embargo UN-a šupalj kao sito. "Nitko ne poštuje sankcije. Granice su preko noći otvorene", izjavljuje Trajče Jurkov, vozač taksija iz Skopja. "Ovo je balkanski Tanger. Raskršće na kojem se sastaju svi šverceri Europe i Bliskog istoka", mišljenja je Slobodan Časule, direktor radio Skopja. Vladini dužnosnici revno izražavaju svoju podršku sprovedbi sankcija, no svake večeri makedonska policija patrolira putem koji prelaze kamioni i provjerava njihove dokumente prije no što im odobri prijelaz. "Nekada ovu rutu vozim jednom tjedno, a nekada jednom mjesečno", navodi Dragoljub Miševski, vozač kamiona iz Kumanova dok čeka da na srbijansku stranu svojim kamionom preveze olovne cijevi. "Zbog sankcija putujemo noću. Zatvorili su naše granice, što teže pada nama nego li Srbiji", izjavljuje. Međunaslov: "Embargo teško provediv bez pomoći međunarodne zajednice" Pokazuje se da su svi kamioni koji čekaju na pograničnom prelazu Pelince makedonski. Neki od vozača tvrde kako su njihova vozila vlasništvo državnih poduzeća, te da robu prevoze za njih. Većina je njih išla za Srbiju, dok je jedan krenuo prema Mađarskoj. Nemoguće je provjeriti da li ovi kamioni prevoze oružje ili ne. Miševski tvrdi kako se u njima nalazi uglavnom domaća roba, kao što je građevinski materijal, cijevi, kemikalije i tekstil. "Makedonija je umiješana u masovno kršenje sankcija", izjavio je jedan diplomat u Skopju, zatraživši da ostane anoniman. "Bugarska i Rumunjska su u posljednja dva mjeseca pooštrile mjere, no sve bi moglo pasti u vodu ukoliko Makedonija i dalje bude imala ulogu sita, ili bila autoput za prijelaz strateške robe". Čak i američki diplomati priznaju da je zbog sankcija Makedonija suočena s velikim problemom. Zatvaranje granica između nje i Srbije, odvajanje od većine zemalja bivše Jugoslavije moglo bi uništiti krhko gospodarstvo nove države. Sve do raspada bivše Jugoslavije gospodarstvo Makedonije, kao jedne od jugoslavenskih republika, bilo je potpuno uključeno u njezin gospodarski sustav. Sve makedonske komunikacijske i trgovinske veze prema Europi prelaze preko teritorija bivše federacije. Prema sjeveroistoku ne postoje ceste, željeznica ili bilo koji drugi način komunikacije kojim bi Makedonija mogla doprijeti do novih tržišta te preorijentirati svoje gospodarstvo na Bugarsku, Albaniju ili na Grčku koja je prema njoj sasvim neprijateljski raspoložena. "Posljedice sankcija veoma su teške. Vlada nestašica roba, proizvodnja je u padu, tvornice i rudnici se zatvaraju, nazaposlenost je udvostručena i dostiže broj od 180.000 ljudi", izjavio je podsekretar za ekonomske odnose u makedonskom ministarstvu vanjskih poslova Dimitar Belčev. Sveukupna makedonska radna snaga broji 505.000 osoba. Vlada procjenjuje da su sankcije do kraja ožujka Makedoniji donijele štetu od 1.8 milijardi američkih dolara, navodeći da je to polovica makedonskog godišnjeg brutto proizvoda. Apeli za kompenzaciju koji su upućeni zapadnim silama ne nailaze na odaziv. Samo je EZ ponudila 100 milijuna ekija ( 113.7 milijuna američkih dolara). "Nismo spremni punu cijenu sankcija snositi sami na svojim plećima. Odlučili smo preživjeti pa je takvo što moguće samo uz pomoć međunarodne zajednice", izjavio je Belčev. Kao primjer navodi upućenost vlade o prelazu teretnih vlakova noću iz Srbije u Grčku, bez dozvole makedonskih vlasti. "Rezolucija Vijeća sigurnosti daje nam pravo da te vlakove zaustavimo i zaplijenimo robu, no mi nismo dovoljno snažni da takvo što i učinimo", tvrdi Belčev. "Zamislite samo što bi naši susjedi učinili da tako postupimo". (Hina) br 162109 MET jul 93