SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN-INTERVENCIJA

Nadnaslov:Pitanje otvoreno nakon gorkih iskustava s Bosnom i Somalijom: Naslov: Hoće li Ujedinjeni narodi manje intervenirati? Podnaslov:Čini se da bi svjetska zajednica, nakon gorkih lekcija u Bosni i Somaliji, mogla biti manje sklona tome da intervenira u krizama ukoliko nije sigurna u brzo postizanje ciljeva, smatraju zapadni analitičari, koji ukazuju na promjenu raspoloženja glede osiguranja snaga za takve operacije, posebice u veoma opasnim situacijama Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Suočena s gorkim lekcijama u Bosni i Somaliji, svjetska bi zajednica mogla postati manje sklona intervenirati u krizama ukoliko nije sigurna u brzo postizanje humanitarnih i vojnih ciljeva, smatraju analitičari. Kraj hladnog rata pokrenuo je val optimizma da bi Ujedinjeni narodi, s obnovljenim moralnim autoritetom i oslobođeni paralizirajućih podjela između Istoka i Zapada, mogli intervenirati u ime spašavanja života te čak ponovno izgraditi cijele zemlje. Operacije Ujedinjenih naroda u Somaliji i Bosni predstavljale su novi presedan koji je potkrijepio takve nade. Mirovnim snagama u Somaliji dan je mandat za ponovnu uspostavu reda, a ne samo za nadgledanje situacije, dok se ratni zrakoplovi NATO-a i trupe UN upravo pripremaju za obranu od napada sigurnosnih muslimanskih zona u Bosni. No, kako se obje misije nalaze u ozbiljnim poteškoćama, kritizirane zbog slabe organizacije i pomanjkanja rezultata, raspoloženje među političarima i u javnosti čini se da se mijenja. Mogući gubici - kako na strani mirovnih snaga tako i lokalnog stanovništva - postaju zastrašujuće izvjesnim. "Postoji osjećaj da su se UN preračunali", kaže stručnjak UN iz Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) u Stockholmu dr Trevor Findlay. "Ujedinjeni narodi nisu rješenje za sve probleme u svijetu...Raspoloženje će se promijeniti. Na kraju ćemo doći do odmjerenijeg gledišta u okviru kojeg će ljudi spoznati da intervencija nije uvijek i prava stvar koju treba poduzeti." Diplomati u Bruxellesu ocjenjuju vjerojatnim da bi zapadne zemlje sada mogle biti pažljivije glede osiguranja snaga, posebice za područja u kojima su borbe naročito žestoke ili gdje je zemlja zapala u anarhiju. Operacije s jasno određenim i ostvarivim ciljevima - kao što je Zaljevski rat 1991. godine koji je imao za cilj izbaciti iračke trupe iz Kuvajta, ili pak misija UN u održavanju izbora Kambodži - još uvijek su izvedive. Međunaslov:Izostanak dugoročne strategije za Bosnu i oprez u budućnosti "Problem je u tome što nismo bili dovoljno jasni glede onoga što želimo postići u Bosni i Somaliji, da nismo doista imali dugoročnu strategiju", kaže jedan diplomat. "Već postoje znakovi da svijet namjerava postati mnogo oprezniji u budućnosti." Italija je zaprijetila da će povući svoje snage iz operacije u Somaliji ukoliko Ujedinjeni narodi ne prestanu s upotrebom sile i ponovo se ne vrate humanitarnoj misiji. Supredsjedatelj Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Thorvald Stoltenberg izjavio je da bi se UN mogli povući iz Bosne ukoliko borbe eskaliraju i dođe do zaustavljanja pošiljki humanitarne pomoći. Dok su islamske zemlje ponudile svoje snage za obranu muslimanskih sigurnosnih zona, europske zemlje izrazito su nesklone slanju dodatnih snaga, dok su Sjedinjene Države odbile poslati svoje trupe u Bosnu. Analitičari i diplomati navode da je problem u tome što Ujedinjeni narodi, čiji su izvori financiranja dosegli točku sloma rekordnim brojem mirovnih i humanitarnih misija, preuzimaju previše toga nemajući istovremeno prava sredstva da obave posao. Britanski ministar obrane Malkolm Rifkind izjavio je u utorak da je posljednje povećanje UN-ovih operacija, uključujući i one u Somaliji i Bosni, pokazalo "neadekvatnost vojnih savjeta glavnom tajniku i njegovu osoblju". "Ovo je važna prilika ga se pojača vojna ekspertiza koja bi bila upotrebljiva... inače će UN vrlo brzo ići preko svojih mogućnosti, ako to već i sada nije slučaj", ocijenio je Rifkind. Štaviše, propast zapadnih napora da se okonča sukob na području bivše Jugoslavije narušio je kredibilitet institucija kao što su NATO i Europska zajednica, koji traže za sebe novu ulogu u riješavanju kriza. Vojne operacije pod vodstvom SAD-a u Somaliji potakle su pitanje o nepristranosti UN i izazvale sve raširenije neraspoloženje među ljudima kojima je ta operacija trebala pomoći. Glavni tajnik UN Butros Butros Gali priznao je u utorak da je svjetska organizacija suočena s poteškoćama i optužio zemlje članice da ne uplaćuju obećana sredstava i ne osiguravaju dovoljno trupa za misije očuvanja mira. No on je opovrgao ocjenu da su Ujedinjeni narodi na krivom putu. "Uvjeravam vas da radimo sve što bi trebalo biti učinjeno za očuvanje naše uloge na promoviranju mira", izjavio je Gali. (Hina) br 151245 MET jul 93