VOLLEBAEK I AHRENS O IZGLEDIMA ZA KONAČAN MIR U HRVATSKOJ

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Pomoćnici supredsjedatelja Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji - veleposlanici Knut Vollebaek i Geert Ahrens izjavili su, između ostaloga, u sinoćnjoj emisiji HTV-a "Slikom na sliku", da su pragmatizam i nove zamisli potrebne da se dođe do mira, iako su svjesni da će se do rješenja doći teško. Naime, rekao je Ahrens "veliki raskorak koji postoji između dviju strana još nije premošćen". Na upit da li je hrvatska strana u razgovorima u srijedu predložila neke nove ideje koje bi olakšale pregovore, Vollebaek je rekao da bi bilo "previše reći da je bilo novih zamisli" koje predstavljaju napredak. "Razgovarali smo o nekim praktičnim mjerama, gospodarskim inicijativama", rekao je on, dodavši da je za to potreban prekid vatre, te više volje i razumijevanja sviju strana "kako bi se došlo do sveobuhvatnijeg sporazuma". Komentirajući najavu Hrvatske da će 18. srpnja postaviti pontonski most na Maslenici i otvoriti zrakoplovnu luku u Zemuniku, Ahrens je rekao da se o toj temi već razgovaralo u New Yorku 16. veljače, a 6. travnja izrađen je sporazum koji su potpisale obje strane. Dodao je da to nije prihvatila skupština u Kninu, i da je taj sporazum predviđao ponovno otvaranje Masleničkog mosta i Peručke brane. Ahrens je spomenuo rezoluciju 802 Vijeća sigurnosti "u kojoj se kaže da se hrvatske snage moraju povući na položaje prije 31. siječnja, i da Srbi moraju vratiti oružje pod kontrolu UNPROFOR-a". Sporazum nisu htjele potpisati obje strane, rekao je, dodajući da shvaća, a da to shvaćaju i neki srpski sugovornici, da Hrvatska ne može dugo biti podijeljena, te da zna kakvo je u tom pogledu značenje Masleničkog mosta. No, istaknuo je da bi bilo bolje da se most postavi u sporazumu sa drugom stranom, te da sa srpske strane apsolutno nema jamstva da taj pothvat neće biti ometan. Vollebaek se, osim što je izrazio zabrinutost, nije želio upuštati u predviđanja što će se dogoditi poslije 18. srpnja. Po njemu, do velikog nazadovanjima u pregovorima je došlo nakon incidenta 22. siječnja, te je izrazio bojazan da bi se nešto slično moglo dogoditi poslije 18. srpnja. Uputio je poruku objema stranama da ne posižu za silom. Na upit o smislu rezolucije 847 Vijeća sigurnosti UN koja decidirano govori o Krajinama kao okupiranim hrvatskim područjima, Ahrens je rekao da je rezolucija potpuno jasna. "Da, Krajina jest dio Hrvatske", bio je kategoričan. On je rekao da druga strana to osporava i njihovi vođe tvrde da su oni država. Vollebaek se složio da u svjetlu rezolucije 847 sada ne može biti govora o agresiji Hrvatske, ali je dodao da se rezolucija 847 ipak poziva na ranije rezolucije, uključujući i onu 802. Govoreći o karakteru i vrsti mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj poslije 1. kolovoza, rekao je da se prije mora pričekati izvješće glavnog tajnika UN Butrosa Butrosa Galija. "Mi smo jasno rekli objema stranama u Ženevi da ako ne bude napretka u pregovorima, da se to neće moći izbjeći u izvješću, te da bi to moglo imati ozbiljnih posljedica i za prisutnost UN-a i aktivnosti UN-a u tom području", rekao je. O mogućnosti povlačenja UN kao mogućeg rješenja za Hrvatsku, Ahrens je ustvrdio, da ne vidi kako bi to moglo poboljšati stanje. Bez UNPROFOR-a, smatra, probleme bi bilo teže riješiti. Bez UNPROFOR-a, čak i kad bi Hrvatska odustala od napadaja, situacija bi bila, mišljenja je, gora nego prije. Od sastanaka u Beogradu i Erdutu, veleposlanici Ahrens i Vollebaek, izjavili su, očekuju napredak. U Erdutu, odigrati će se prema njihovim riječima važan sastanak sa vođama krajinskih Srba. Rekli su da će i tamo kao i u Zagrebu, naglasiti da vrijeme nije na "našoj strani". (Hina) gk 142356 MET jul 93