PREMIJER VALENTIĆ O STO DANA VLADE (DUŽA VERZIJA)

(DUŽA VERZIJA) ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Oživljavanje proizvodnje, smanjivanje inflacije, povećanje naplate fiskalnih prihoda, i smanjenje gotovo svih javnih rashoda uz istodobno zaokruživanje modernog zakonskog okvira temeljne su odrednice gospodarske politike hrvatske Vlade u idućem razdoblju. Vlada uz to planira provedbu politike realno pozitivnih kamatnih stopa, tržišno određivanje tečaja, te restriktivnu monetarnu, fiskalnu i politiku plaća. To je, između ostaloga, kazao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Nikica Valentić, govoreći na tiskovnoj konferenciji u povodu prvih sto dana Vlade. Govoreći o okolnostima u kojima je Vlada djelovala tijekom tih sto dana Valentić je upozorio na tragične sukobe između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini, zbog kojih je došlo i do određenih gospodarskih blokada te čestih, neargumentiranih, političkih optužaba i pritisaka međunarodne zajednice. "Očekivali smo da će do konca ove godine preko međunarodnih financijskih institucija Hrvatska dobiti oko 400 milijuna američkih dolara, no nažalost to se nije ostvarilo", kazao je Valentić i dodao da se unatoč tomu hrvatska Vlada odlučila za projekte obnove i razvoja gospodarstva. Ocijenjujući dosadašnji rad Vlade, Valentić je istaknuo da nema iluzija da su učinjena čuda. "Držim da smo u tim okolnostima učinili dosta i smatram da objektivno nismo mogli učiniti puno više. Tih sto dana bit će presudno da li će ova Vlada izdržati i da li će dobiti podršku za radikalnije gospodarske zahvate i rješavanje krupnih problema", rekao je Valentić dodavši da će za takvu politiku biti potreban konsenzus svih čimbenika u zemlji. Osvrćući se na dosad učinjeno, premijer Valentić je istaknuo da je zaustavljen pad industrijske proizvodnje, a inflacija je tijekom drugog tromjesečja bila pod kontrolom zahvaljujući poglavito restriktivnoj monetarnoj politici. Istodobno je zaustavljen i dugotrajni pad realnih plaća, što je Valenić potkrijepio podatkom da je ukupna masa plaća tijekom drugog tromjesečja, u usporedbi s razdobljem između siječnja i ožujka, realno porasla ukupno 22,8 posto, a socijalna su davanja istodobno povećana 22,1 posto. Takav rast plaća, međutim, nema podloge u povećanju produktivnosti, što, po premijerovim riječima, predstavlja silno opterećenje za gospodarstvo i prijeti daljnjim rastom inflacije. Takav rast plaća, praćen povećanjima cijena proizvoda koje su pod Vladinom kontrolom, ipak nije rezultirao osjetnim rastom inflacije, koja je sa prosječnih 28 posto tijekom prvog smanjena na prosječnih 26,1 posto mjesečno u drugom tromjesečju. Vlada će i ubuduće ustrajati na politici realnih cijena, kao važnom preduvjetu stabilizacije gospodarstva, ali će istodobno smanjivati poreze i doprinose te biti dosljedna u provedbi socijalnog programa za najugroženije građane. Turizam i poljoprivreda, uz prateću industriju, okosnice su hrvatskog gospodarstva i tu su, po Valentićevim riječima, već postignuti određeni rezultati. Tako je, primjerice, do 12. srpnja na 122.000 od zasijanih 210.000 hektara požeto ukupno 558.000 tona pšenice, od čega je otkupljeno 71 posto. Za otkup pšenice do sada je, uz garantirane cijene proizvođačima, isplaćeno gotovo osam milijuna njemačkih maraka u dinarskoj protuvrijednosti, a sredstva su osigurana iz realnih izvora bez pritisaka na primarnu emisiju. Dobre rezultate daje i temeljita priprema turističke sezone, osobito na području Istre i Kvarnera. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine u tom dijelu zemlje ostvaren 1,1 milijun noćenja, što je 93 posto više nego godinu dana prije. U prvih je deset dana srpnja broj noćenja na tom području bio 113 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju ili 45 posto broja noćenja u istom razdoblju predratne 1990. Osvrćući se na energetske prilike u zemlji, poglavito u Dalmaciji, premijer Valentić je naglasio da je u taj dio razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje uloženo gotovo 100 milijuna maraka. Sanirane su, primjerice, HE "Peruča" i HE "Dubrovnik", a ugovorena je kupnja i najam mobilnih elektrana koje bi trebale biti uključene do 20. srpnja. Dobri su izgledi da se nakon toga u Dalmaciji ukinu redukcije struje za široku potrošnju. Među zadacima koji stoje pred hrvatskom Vladom, premijer Valentić je najavio daljnje restrukturiranje javnog sektora, program smanjenja javnog duga i rješavanje problema stare devizne štednje. Valentić je najavio i promjene u bankovnom sustavu te skorašnju mogućnost da građani kupuju određeni iznos deviza za dinare u hrvatskim bankama. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro je istaknuo da će Vlada sustavno raditi i na daljnjoj dogradnji cjelovitog gospodarskog sustava. Među ostalim, spomenuo je donošenje zakona o trgovačkim društvima, zakona o bankama i štedionicama, te čitavog niza zakona kojima će se ustrojiti novi porezni sustav. Govoreći o odrednicama unutarnje politike, potpredsjednik Vlade Vladimir Šeks istaknuo je da su ključna pitanja ubrzanje procesa pretvorbe i privatizacije, jačanje financijske discipline i kontrolnih mehanizama na svim razinama. Na današnjoj tiskovnoj konferenciji potpredsjednik Vlade dr. Mate Granić osvrnuo se na temeljna pitanja hrvatske vanjske politike - odnosu prema UNPROFOR-u, odrazu političkih prilika u Bosni i Hercegovini, odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama te o globalnim svjetskim pitanjima. Odgovarajući na pitanja novinara, dr. Granić je istaknuo da se Hrvatska zalaže za mirno rješenje krize na području bivše Jugoslavije, a ustroj Bosne i Hercegovine treba biti rezultat dogovora triju zajednica naroda. Kada je riječ o područjima UNPA, Granić je kazao da će Hrvatska ustrajati na provedbi Vanceovog plana i primjeni Rezolucije 847 Vijeća sigurnosti UN. U okviru toga, Hrvatska je odlučila otvoriti Maslenički pontonski most i zračnu luku u Zemuniku. Granić je dodao da Hrvatska u ovom trenutku nema namjeru vojno rješavati pitanje UNPA, već mirnim putem reintegrirati privremeno okupirana područja u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske, a za to ima i snažnu podršku međunarodne zajednice. Na pitanje, koje je Hrvatskoj postavljeno i od brojnih vlada, što će se dogoditi ako pobunjeni Srbi napadnu Maslenički most Granić je kazao: "Otvaranje mosta temeljno je socijalno, gospodarsko, humanitarno i političko pravo Hrvatske. Međutim, ako Maslenički most bude napadnut, pravo je Hrvatske da sama odluči kako će postupiti". Jedno od pitanja novinara dužnosnicima hrvatske Vlade odnosilo se i na jučerašnju raspravu na Odboru za međunarodne odnose Državnog zbora slovenskog parlamenta i povlačenje iz procedure Nacrta međudržavnog sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i Slovenije. Hrvatska se zauzima za dogovor oko svih otvorenih pitanja u međusobnim odnosima i naš je cilj imati dobre odnose sa svim susjedima na temelju dobrih europskih standarda, kazao je ministar Granić. Nabrajajući korake koje je Hrvatska poduzela za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima sa Slovenijom, premijer Valentić je rekao da će Hrvatska i ubuduće ustrajati na međusobnom dijalogu ali "neće nikoga pa tako ni Sloveniju moliti za prijateljstvo". Dodao je da "hrvatska Vlada neće prijeći preko granice svoga dostojanstva". (Hina) ds 131431 MET jul 93