ALŽIR, 10. srpnja (AFP/Hina) - Prvi tjedan srpnja sa 38 mrtvih u sukobima
islamskih fundamentalista i snaga reda najkrvavija je sedmica u Alžiru od
kada je u veljači 1992. proglašeno izvanredno stanje u 10 središnjih
županija.
Najnovija nasilja, koja su izbila nakon relativnog zatišja, pojačala su
napetost na području glavnog grada Alžira gdje vlada strah od napada na
pojedince. Tome pridonosi čijenica da je šestoro istaknutih intelektualaca
ubijeno zadnjih nedjelja.
U tom vremenu se udvostručio broj sukoba i pokušaja hvatanja
fundamentalističkih skupina. Istodobno javila se serija šumskih požara,
gorjela su vozila i vinogradi, što je novinare navelo da pišu kako su se
"teroristi opredijelili za taktiku spaljene zemlje".
U srijedu je bilanca bila vrlo teška: pet civila ubijeno je u Bufariku, na
jugu zemlje, a u Tlemsenu, na zapadu, ubijeno je sedam islamskih
fundamentalista koji su pokušali izvršiti jednu otmicu.
Među intelektualcima raste strah zbog glasina o postojanju "popisa
osuđenih na smrt". Nema niti jednog dokaza o postojanju takve liste niti
oružanih skupina koje bi navodno trebale biti izvršitelji tih "osuda".
Od početka mjeseca ubijeno je i sedam žandara, tri policajca i dva
časnika. Ubojstva se pripisuju fundamentalistima.
Prema službenim izvorima od uvođenja izvanrednog stanja u sukobima snaga
reda i naoružanih fundamentalističkih skupina ubijeno je ukupno 1.350
osoba. Prema diplomatskim izvorima stvarno je najmanje dvostruko veći broj
ubijenih.
Naoružane grupe islamskih fundamentalista najčešće kao ciljeve napada
izabiru visoke državne dužnosnike, "sluge vlasti" kako ih nazivaju. Među
njima osobito su se okomili na intelektualce, posebno one za koje kažu da
su "uzurpirali izbor naroda". To se odnosi na one pojedince koji su
imenovani na mjesta izabranih islamskih zastupnika.
Među "uzurpatore izbora naroda" fundamentalisti ubrajaju i šezdeset
članova Savjetodavnog nacionalnog vijeća. To tijelo zamjenju nacionalnu
skupštinu. Na parlamentarnim izborima u prosincu 1991. godine sada
zabranjen i raspušten Islamski front spasa dobio je u prvom krugu daleko
najveći broj glasova birača.
Trojica od šest ubijenih intelektualaca bili su članovi Savjetodavnog
nacionalnog vijeća.
"Uzurpatori" su po mišljenju fudamentalista i članovi lokalnih organa
uprave. Naime, u lipnju 1990. Islamski front spasa osvojio je najviše
glasova na komunalnim izborima, ali su organi vlasti raspušteni nakon
uvođenja izvanrednog stanja.
Najmanje dvadesetak predsjednika i članova lokalnih organa vlasti koje je
postavila država ubijeno je u seoskim zajednicama.
Većina ubijenih intelektualaca, novinara, pisaca ili sveučilišnih
profesora, javno se izjasnilo protiv islamskog fundamentalizma ili se
sumnjalo da pripadaju komunistima.
Mnogi od njih sudjelovali su u stvaranju Nacionalnog komiteta za spas
Alžira koji je zahtjevao poništenje rezultata prvih parlamentarnih i
višestranačkih izbora.
Policajci, žandari i vojni časnici već su platili velik danak u
operacijama protiv oružanih fundamentalističkih skupina. Najmanje ih je
370 poginulo u osamnaest mjeseci koliko traje izvanredno stanje.
Osim njih ubijeno je i mnogo običnih, prometnih redarstvenika, zato jer u
očima fundamentalista oni simboliziraju "državu tiranije".
Naoružane skupine fundamentalista napadaju i članove sudova koji sudjeluju
u procesima protiv fundamentalista, smatrajući ih "kolaboracionistima".
Ciljevi napada oružanih skupina su i trgovci koji im odbijaju davati
financijsku potporu, kao i imami, koje je država imenovala za poglavare u
džamijama umjesto fundamentalističkih imama.
Optuženi od demokratskih i modernističkih dijelova društva za "žestoki
antifeminizam" alžirski islamski fundamentalistički pokreti, nastali krajem
80-tih godina, trudili su se pokazati da su za njega žene "marširajuće
krilo" Islama, posebno na sveučilištima i u javnom obrazovanju.
U ožujku 1990. Islamski front spasa je priredio spektakularnu
manifestaciju okupivši u glavnom gradu Alžiru stotinjak tisuća žena pod
čadorima, koje su izvikivale islamske slogane. To je bio njihov odgovor na
demonstracije udruge neislamskih žena, u povodu međunarodnog dana žena.
U institucijama javnog osnovnog obrazovanja, pa i u velikim gradovima,
učiteljice najčešće nose "hidžab", islamsku feredžu, bilo po vlastitom
izboru bilo pod pritiskom učenika, "fundamentalista u kratkim hlaćama".
Deset žena, koje su činile skupinu za potporu oružanim skupinama
fundamentalista, uhićeno je u utorak u Um el Buagi, na istoku zemlje. To
je prvi slučaj da su uhićene žene od kada su u zemlji izbili sukobi snaga
reda i fundamentalista.
Osim toga u oružanim sukobima su do sada na strani fundamentalista
poginule najmanje tri žene.
(Hina) mm
100752 MET jul 93
Dolar prošloga tjedna ojačao, euro pao nakon smanjenja kamata ECB-a
Nastavlja se blokada Mosta slobode u Novom Sadu
ESPN: Dončić u Lakerse, Davis u Maverickse
SKV: Svijet uz kavu
Mladi i nemirni: Gdje mladi žele živjeti i raditi u Europskoj uniji?
Unatoč trendu nestanka, Hrvatska još uvijek ima očuvana močvarna područja
Smještaj u jednokrevetnoj sobi novog dubrovačkog doma za starije 1200 eura
Lokalni izbori: U bitku za Zagreb i ovaj put dvoznamenkasti broj kandidata
Kina osudila Trumpove carine: 'Fentanil je američki problem'
ZSE: Crobex indeksi u siječnju skočili više od 9 posto