SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Rusko-kubanski odnosi nakon povlačenja posljednjih ruskih vojnika Naslov: Ruska vojska napušta Kubu Podnaslov:Prošlotjedni odlazak posljednjih vojnika brigade bivšeg SSSR-a stacionirane na Kubi zaključio je 30 godina vojne suradnje uspostavljene u znaku hladnog rata, no za Havanu i Moskvu to ne znači i kraj te suradnje, koju, kao i gospodarsku suradnju, žele ponovo pokrenuti Piše: Antonio TALUY, AFP HAVANA - Prošlotjedni odlazak posljednjih vojnika brigade bivšeg SSSR-a stacionirane na Kubi zaključio je 30 godina vojne suradnje uspostavljene u znaku hladnog rata, no za Havanu i Moskvu ne znači i kraj te suradnje koju dvije zemlje žele ponovo pokrenuti, kao i gospodarsku suradnju. Dva tjedna prije konačnog povlačenja brigade, otpravljene na Kubu nakon raketne krize između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza u listopadu u 1962. godine, šef ruske vojne misije, koji je boravio u Havani, general-poručnik Valerij Kotin potvrdio je nakanu svoje zemlje da pruži novi poticaj vojnoj suradnji. Šef generalštaba Kubanskih revolucionarnih oružanih snaga (FAR) general Ulises Rosales del Toro, sa svoje je strane potvrdio da Kuba i Rusija proučavaju "nove oblike suradnje odgovarajuće novim okolnostima" nakon nestanka Sovjetskog Saveza. Od raspada SSSR-a i oštre gospodarske krize koja je zavladala u Rusiji i na Kubi, vojna suradnja je smanjena ili je isčezla u nekim područjima. Prema navodima generala Raula Kastra, ministra FAR, Kuba nije dobila nikakvo oružje od svog bivšeg saveznika od 1990. godine, dok je više ugovora neizvjesno. Podsjećajući krajem travnja na budućnost ruskog centra za radioelektronsko prisluškivanje u Lourdesu, blizu Havane, "broj 2" kubanskog režima naveo je da je njegovo zadržavanje "predmet analiza i pregovora" između Havane i Moskve. "Pravila igre su postavili Rusi: odnosi oslobođeni ideologije, iz obostranog interesa, po cijenama svjetskog tržišta", precizirao je u interviewu jednom meksičkom listu. Međunaslov: Pokretanje cjelovite kubansko-ruske suradnje Započeto prošlog studenog u Moskvi potpisivanjem više gospodarskih i trgovinskih sporazuma, cjelovito pokretanje kubansko-ruske suradnje potvrđeno je krajem svibnja prilikom posjeta Havani zamjenika ruskog premijera Vladimira Čumejka. On je tom prilikom podvukao interes Moskve da obnovi kontakte sa zemljama koje, poput Kube, "imaju jednaku tehnologiju" kao Rusija. Prilikom tog posjeta, te dvije zemlje su potpisale memorandum o povećanju gospodarske suradnje, predviđajući radove za ponovno aktiviranje rafinerije Cienfuegos (300 km istoično od Havane), paralizirane krizom, kao i suradnju u proizvodnji gnojiva za šećernu trsku, glavni izvor deviza za Kubu. Vladimir Čumejko, kojeg je pratilo više poslovnih ljudi, nakon razgovora s Fidelom Castrom, obznanio je istovjetnost pogleda dviju zemalja glede potrebe održavanja prijateljskih veza i razvoja gospodarske suradnje na "obostranu korist". Prema kubanskim procjenama, ukupna trgovina između Kube i bivšeg SSSR-a te njenih bivših istočnoeuropskih saveznika iznosi oko 830 milijuna dolara u 1992. godini, ili samo 7 posto više od kraja 80-ih godina. Budućnost nuklearne centrale Juragua, sagrađene u pokrajini Cienfuegos uz pomoć bivšeg SSSR-a, no čiji su radovi bili prekinuti prošlog rujna zbog nedostatka sredstava, nije bila predmetom službenih komentara tijekom Čumejkova posjeta. Kubanska strana se zadovoljila reći da je ta tema dio zasebnih pregovora. Nakon Čumejkova posjeta uslijedio je posjet ruskog doministra za međunarodne odnose, Georgija Mamedova, koji se također susreo s Fidelom Castrom. Ministarstvo vanjskih poslova Kolumbije, kamo je također putovao Mamedov tijekom ove turneje, obznanilo da je je ruski doministar zatražio u Bogoti da se poradi, zajedno s drugim latinoameričkim zemljama, u korist uspostave dijaloga između Washingtona i Havane kako bi se postiglo ukidanje američkog gospodarskog i trgovinskog embarga koji protiv otoka traje već više od tri desetljeća. (Hina) br 100007 MET jul 93