SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA AMNESTIJA

Nadnaslov:Izvješće Amnesty Internationala o ljudskim pravima u 1992. godini Naslov: Etnički ratovi i rasizam u Europi Podnaslov:Godina 1992. bila je porazna po stanje ljudskih prava u Europi, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala, u kojem se ističe da je kršenje ljudskih prava u svijetu zabilježeno u najvećem broju zemalja do sada, te da je do nagrubljih kršenja došlo na prostoru bivše Jugoslavije i Somaliji, uz ubojstva i masovna hapšenja u Egiptu, Alžiru i Izraelu LONDON (Reuter) - Ljudska prava su 1992. godine u Europi doživjela velik poraz, uz kaos koji je zavladao u dijelovima bivšeg SSSR-a te valove rasizma koji su zahvatili zapadnije dijelove kontinenta, navodi u svom izvješću objavljenom ovog tjedna Amnesty International. Kršenja ljudskih prava u svijetu zabilježena su u broju zemalja većem nego ikada ranije - ukupno u 161 zemlji, uključujući i nove države koje nastaju iz pepela bivšeg SSSR-a kao i bivše Jugoslavije. U mnogima od tih zemalja slika stanja postala je užasavajućom, posebice u Bosni i Hercegovini. "1992. godina bila je užasno porazna po ljudska prava", stoji u godišnjem izvješću ove organizacije sa sjedištem u Londonu. "U zemlji za zemljom ljudska su prava doživjela nazadovanje a nikako napredak, a uzrok brojnih kršenja leži u etničkim i rasnim podjelama". "U nekim zemljama to je dobilo formu nasilja s elementom rasizma od strane snaga sigurnosti, a takvo kršenje ljudskih prava zajedničko je mnogim državama od Francuske pa sve do Rumunjske", kaže se dalje u izvješću. Nabrajajući gruba kršenja, izvješće navodi da je sukob doveo do krvoprolića i najgrubljih kršenja na prostoru bivše Jugoslavije i Somaliji te ubojstava i masovnih hapšenja u Egiptu, Alžiru i Izraelu. Sukobi su doveli do zastrašujućih kršenja ljudskih prava i drugdje, uključujući i Azarbejdžan, Gruziju, Moldaviju te Bosnu i Hercegovinu. U Bosni "glavne su žrtve bili Muslimani, dok su glavni počinitelji oružane snage lokalnih Srba", stoji u izviješću. "U malo spominjanom građanskom ratu koji se vodi u Tadjikistanu, dužnosnici procjenjuju da je do kraja 1992. godine stradalo 20.000 ljudi, dok su nenaoružani civili namjerno ubijani", dodaje Amnesty. Izvješće navodi kako je nasilje bilo ozbiljnim problemom i u Turskoj, gdje je prošla godina također bila obilježena porastom ubojstava od strane snaga sigurnosti na pretežno kurdskom jugoistoku. Ova organizacija zabrinuta je nepovoljnom situacijom u kojoj su se našle izbjeglice nakon pooštrenja mjera za potražitelje azila koje je usvojila Europska zajednica 1992. godine, u vrijeme kada su na stotine tisuća izbjeglica bježale pred ratnim strahotama u Bosni. Međunaslov: Crna slika stanja ljudskih prava diljem svijeta Ona također nabraja izvješća o zlostavljanju od strane policije i snaga sigurnosti u zemljama kao što je Austrija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Portugal, Rumunjska i Španjolska. Romi su bili najčešća meta agresije u nekim zemljama. U Sjevernoj Irskoj koja je pod britanskom vladavinom, Amnesty International zabilježila je česte optužbe na račun policije kao i vojnih patrola koje zlostavljaju ljude zaustavljene na ulicama kao i one koji se nalaze u pritvoru. U izvješću koje broji 350 strana, navedeno je na tisuće priča o nepravdom uništenim životima ljudi koje su proganjali državni organi. U uvodu izvješća organizacija Amnesty International izražava bojazan glede učinkovitosti Konferencije UN o ljudskim pravima, održane prošlog mjeseca u Beču, po prvi put u dvadeset i pet godina. "Kada usporedimo sve lijepe govore i završni dokument s optužujućim dokazima političke represije navedenim u ovom izvješću, jasno je da vlade još moraju dokazati da će Svjetska konferencija donijeti poboljšanje u živote ljudi diljem svijeta". Tijekom 1992. godine zatočenici savjesti bili su zatvoreni u najmanje 62 zemlje, policija je u više od 110 zemalja primjenjivala mučenje, a 45 vlada ubijalo je svoje oponente i "buntovnike" iz političkih razloga, navodi se dalje u izvješću. Mučenje i silovanje zatvorenika uglavnom iz siromašnih sredina bilo je rasprostranjeno diljem Indije. Amnesty, koja se protivi smrtnoj kazni, navodi kako je 31 zatvorenik pogubljen u Sjedinjenim Državama, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu. U Saudijskoj Arabiji nad 66 osoba izvršena je smrtna kazna javnim odrubljivanjem glave, dok je u Kini pogubljeno više od 1.000 ljudi. U Latinskoj Americi, "društveno nepoželjni" kao i domoroci ubijani su i proganjani kao i politički oporbenjaci. U Aziji su se ubojstva s političkim motivom proširila na nekoliko zemalja, koje su do sada bilježile relativno nizak postotak takvih kršenja ljudskih prava, kao što su Papua Nova Gvineja i Tajland. (Hina) br 092219 MET jul 93