SERVIS POSEBNIH NASLOVA DANSKA RAČUNALA

Nadnaslov:Proizvođači papira i tvrtke za uredsku opremu strahuju za budućnost Naslov: Ured bez papira Podnaslov:Ured bez papira možda je sveti gral za kompjutorsku industriju, no vizija praznih uredskih stolova na kojima su samo računala predstavlja noćnu moru industrije papira i dobavljača uredske opreme Piše: Nick LOUTH, Reuter AMSTERDAM - Ured bez papira možda je sveti gral za kompjutorsku industriju, no takvo što noćna je mora proizvođačima papira i tvrtkama za uredsku opremu. Vizija praznih stolova na kojima se nalazi samo računalo sa visokom mogućnošću memoriranja podataka i komunikacijskim vezama užasava čelnike industrije papira kojoj su poduzeća bili nabolji kupci. Najstrašniju viziju zamislio je Peter Mensing, savjetnik tvrtke Booz Allen and Hamilton. "Svi naši stručnjaci imaju Appleova laptop računala i svakom od njih je dostupna elektronska pošta", kaže Mensing koji radi u danskoj centrali tvrtke. "Sve se više ukazuje mogućnost za rad kod kuće. Uredi će polako postati mjesto na kojem se održavaju sastanci. Papir neće nestati iz uporabe, no njegova će se potrošnja smanjiti". "Čak i u avionu susrećemo sve više ljudi koji čitaju i pišu na svojim laptop računalima", navodi Mensing. No Harry Pennings, predsjedavajući trećeg po veličini europskog proizvođača fotokopirnih aparata, Oce van der Grinten NV, odbacuje takvu mogućnost. "Mi smo od samog početka istaknuli da ne vjerujemo u ured bez papira", izjavljuje Pennings. "Elektronska pošta i sustavi kompjutorske baze podataka mogli bi preuzeti neke od manjih uloga kao i funkcije pohrane, što se ranije obavljalo uz pomoć papira, no papir još uvijek predstavlja osobniju, lakše razumljivu formu komunikacije", nadalje navodi. Trideset godina se činilo da je industrija papira na pravo putu. Kriza se obuzdavala tako što su godinama izumljivani novi uredski strojevi koji su trošili goleme količine papira. Šezdesetih su se godina pojavili fotokopirni aparati, sedamdesetih kompjuterski štampači, a osamdesetih telefaksi. Međunaslov: Papir ili računalo? Europski uredi godišnje gutaju više od sedam milijuna tona papira od ukupne europske proizvodnje koja iznosi pedeset milijuna tona. Samo novinsko-izdavačke kuće troše više papira. Europski proizvođači najčešće upotrebljavanog uredskog papira raspolažu kapacitetima za proizvodnju devet milijuna tona papira godišnje te očajnički traže nova tržišta na koja bi mogli plasirati višak proizvodnje. Rob Bonnier, financijski direktor danske grupe KNP BT, najvećeg dobavljača uredskog pisaćeg pribora i potrepština, smatra da je našao riješenje kojim bi se povećala potrošnja ovog papira. "MIšljenja smo da bi slijedeći veliki korak mogao biti uvođenje više prezentacija na papiru u boji", kaže Bonnier. Kada padne cijena desk top računala koji imaju mogućnost štampanja kvalitetnih prikaza u boji, industrija papira bi trebala tržištu ponuditi kvalitetni papir pogodan za takvo što, istakao je Bonnier. Danska trgovačka banka Mees Pearson je u svome opsežnom izviješću o industriji papira predvidjela da će do dvijetisućite godine potražnja uredskog papira porasti za dva do tri posto. "Ne vjerujem da ćemo ikada doći do toga da se u uredima papir više ne koristi. O tome smo već raspravljali početkom osamdesetih godina", izjavio je Paul Budelman, jedan od autora izviješća. Pa ipak tehnologija optičkih diskova i baza podataka polako istiskuje klasično arhiviranje podataka, a međunarodnu uredsku prepisku zamijenjuje elektronska pošta. Kada kompjuterski ispisi konačno budu prihvaćeni kao službeni dokumenti čak će i okorijeli pravobranioci svoje teške aktovke moći zamijeniti malim laptop računalima. Već je i samo tržište telefaksa, koje se izrazito razvilo osamdestih godina, pogođeno upotrebom jeftinijeg običnog umjesto skupog termalnog papira. No najgore se tek očekuje. Elektronska telefaks distribucija ima mogućnost slati dokumente sa jednog računala na drugo, izbacujući tako upotrebu papira. Industrijski analitičari tvrde kako je cijena papira povezana sa sirovinama i znatnim korištenjem energije. No proizvođači papira tvrde kako će čitanje s ekrana uvijek biti teži posao. "Čitati štampani dokument uvijek je lakše, možete ga sa sobom ponijeti u krevet". (Hina) br 091520 MET jul 93