IZJAVA HRVATSKOG HELSINŠKOG ODBORA O SLOBODI MEDIJA U HRVATSKOJ

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava objavio je danas prvu Izjavu tog Odbora, koji je na svojoj nedavnoj plenarnoj sjednici prihvatio izvještaj o problemima slobode medija u Hrvatskoj kao prvi u nizu dokumenata Odbora o stanju ljudskih prava i sloboda u zemlji. U Izjavi, koju je potpisao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Ivan Zvonimir Čičak, se ističe da se taj niz započinje upravo načelnom raščlambom stanja medija koje Odbor smatra uvjetom za demokratsko rješavanje i drugih problema ljudskih prava, te najavljuje da će detaljni izvještaj o pojedinačnim slučajevima biti predočen javnosti u dogledno vrijeme. U izvještaju o slobodi medija u Hrvatskoj, koji sadrži deset prijedloga hrvatskom premijeru Nikici Valentiću, između ostalog se konstantira da je došlo do stagnacije u razvoju pluralizacije medija, te da postojeća praksa nekih državnih tijela ne pogoduje razvoju raznovrsnosti sredstava priopćavanja i pluralitetu izvora informiranja. Osvrćući se na provedenu pretvorbu dnevnog i tjednog tiska, Odbor predlaže da se taj proces kritički razmotri i u spornim slučajevima poništi. Odbor posebno ukazuje na potrebu ukidanja rješenja o pretvorbi "Slobodne Dalmacije", "Glasa Slavonije", "Večernjeg lista" i tjednika "Danas". Revizijom pretvorbe, drži Odbor, hrvatska bi Vlada trebala omogućiti da pod najpovoljnijim uvjetima, prvenstveno novinari i uposleni, steknu kontrolni paket dionica. Ostatak dionica država pak može pod ravnopravnim uvjetima prodavati svima zainteresiranima, no, napominje se, dionice ne smiju kupovati tzv. društvena i javna poduzeća. Navodeći da je u Hrvatskoj sukladno zakonima moguće pokretanje neovisnog tiska i da se država ne miješa u njihovu uređivačku politiku, Odbor ističe da redakcije listova upozoravaju na probleme koji ugrožavaju slobodu privatnog poduzetništva, primjerice - problem poreza, različit tretman pri tiskanju, prodaji i reklamiranju neovisnih glasila. Ukazujući na monopol u distribuciji, prodaji i tiskanju listova, Hrvatski helsinški odbor ističe da bi, do pretvorbe i stvaranja uvjeta za rad više tiskara i mreža prodaja, Vlada trebala osigurati jednak tretman svim publikacijama na tržištu, a predlaže i stvaranje kontrolnih i koordinacijskih tijela sastavljenih od svih glavnih korisnika usluga. Napominjući da još nije ponuđen Prijedlog zakona o elektronskim medijima, Odbor predlaže Vladi da, do donošenja novog zakona, pod ravnopravnim uvjetima i sadašnjim kriterijima omogući bez političke diskriminacije ostvarenje privatnih inicijativa u osnivanju novih radio i TV postaja. Isto tako Odbor ističe da bi, dok se zakonom ne riješe sva pitanja frekvencija i odašiljanja, valjalo omogućiti rad malim neovisnim radijskim postajama na lokalnim razinama po starim propisima. Ocijenjujući da je za hrvatsku javnost i demokratski sustav od posebnog značenja rad HRTV-a, koji je pod kontrolom države, Odbor ističe da kod HRTV-a zabrinjava kršenje europskih kriterija o radu medija pod državnom kontrolom te konstantno sprečavnje zakonskog prava na ispravak. Poboljšanje se može, drži Odbor, postići i boljim sastavom i djelovanjem Vijeća za radio i televiziju. Odbor navodi da treba razmotriti i privatizaciju nekih HTV kanala te, priđe li se tome, o tome obavijestiti javnost i omogućiti joj ravnopravnost pri otkupu dionica. Isto vrijedi i za privatizaciju OTV-a i Radija 101. Za zaštitu materijalnih i profesionalnih prava novinara i urednika u redakcijama pod državnom kontrolom potrebno je, drži Odbor, izraditi Statut o položaju osoblja u tim redakcijama na temelju smjernica Savjeta Europe. Hrvatska treba poštivati zakone koje je sama donijela, navodi Odbor i podsjeća da Zakon o javnom informiranju predviđa da glavnim urednikom ne može biti osoba koja ima imunitet od zakonske odgovornosti što se u praksi ne poštuje, a to potkrepljuju primjerom Vjesnika i HTV-a. Hrvatski helsinški odbor također ističe da neke zakonske odredbe, bitne za funkcioniranje demokratskog ustroja Hrvatske nisu primjenjivane. Kao primjere Odbor navodi da ne djeluje Sud za ljudska prava predviđen Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina kao i da Zakonom o informiranju predviđeno Vijeće za zaštitu slobode javnog informiranja nije počelo djelovati. (Hina) ds 081303 MET jul 93