DRUGO ZASJEDANJE PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KESS-A U HELSINKIJU

HELSINKI, 7. srpnja (Hina) - Na drugom godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine KESS-a koju tvore parlamentarne delegacije 53 države članice, tročlanu delegaciju Sabora Republike Hrvatske predvodi mr. Božidar Petrač, potpredsjednik Odobra za vanjsku politiku Zastupničkog doma, a članovi su još dr. Zlatko Kramarić i dr. Zdravko Tomac. U svojstvu posebnog gosta u radu Skupštine sudjeluju predstavnici Vijeća ministar KESS-a i Ujedinjenih naroda, a kao promatrači predstavnici parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Skupštine Zapadnoeuropske unije (WEU), predsjednik), Sjevernoatlantske skupštine (NAA), Interparlamentarne unije (IPU), te predstavnici Japana i Malezije, dok je Sveta Stolica nazočna u svojstvu počasnoga gosta. Skupštinu je otvorio i održao uvodno izlaganje njezin predsjednik Ilkka Suominen, predsjednik Finskoga parlamenta. Zatim su govorili: Heikki Haavisto, finski minsitar vanjskih poslova, Vladimir Petrovsky, glavni direktor Ureda UN u Ženevi koji je pročitao poruku glavnog tajnika UN B.B. Ghalija, potom Margaretha Ugglas, predsjednica Vijeća ministara KESS-a i švedska ministrica vanjskih poslova, i na kraju Ritt Bjerregaard, potpredsjednica Skupštine KESS-a koja je podnijela izvješće o rezultatima misije KESS-a koja je posjetila Kosovo i Makedoniju. Najzanimljiviji dio jutrošnjeg plenarnog dijela sjednice bila su pitanja koja su predsjednici Margarethi af Ugglas postavljali parlamentarci iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Prvo je austrijski predtavnik Andreas Khol prosvjedovao i pitao zašto u dnevnom redu skupštinskoga zasjedanja nema ni riječi o Hrvatskoj te o Bosni i Hercegovini i kako zaustaviti agresiju na tu suverenu i međunarodno priznatu europsku državu. Zatim je voditelj slovenske delegacije Dimitrij Rupel zatražio da se KESS energičnije odredi prema agresiji Srbije te da Skupština primi i Makedoniju u punopravno članstvo. Voditelj hrvatske parlamentarne delegacije Božidar Petrač je upitao kakvo je mišljenje i stav KESS-a prema novoj francuskoj inicijativi tzv. Balkanskom planu o kolektivnoj sigurnosti u Europi pripomenuvši da Republika Hrvatska podržava sve inicijative koje vode ka miru i stabilnosti u Europi, te trajnom rješenju sukoba na tlu bivše Jugoslavije. Odgovori su bili diplomatski i vrlo općeniti a svodili su se uglavnom na to da KESS nije izravno uključen u mirovne pregovore o bivšoj Jugoslaviji te da je za pitanja vezana za sukobe na tlu bivše države i stanju u Hrvatskoj i BiH nadležno Vijeće sigurnosti i UN, što pokazuje nespremnost KESS-a da se suoči s najkrupnijim problemima koji tište suvremenu Europu. Zbog toga je na prvoj plenarnoj sjednici dano težište pitanju ljudskih i manjinskih prava na Kosovu i u Makedoniji, dok Hrvatska i Bosna i Hercegovina gotovo nisu ni spomenute. U popodnevnim satima Skupština nastavlja rad u trima odborima koji odgovaraju tzv. trima košarama KESS-a odnosno područjima djelovanja: Odbor za politička pitanja i sigurnost Odbor za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja i Odbor za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i zaštitu okoliša. Odbori će u današnjem i sutrašnjem radu raspraviti pitanja iz njihove nadležnosti, te će svaki usvojiti svoju rezoluciju na temelju kojih će biti izrađen tekst Završnog dokumenta, koji će biti predmet rasprave u petak na 2. plenarnoj sjednici Skupštine. Skupština je u stvari započela već jučer, 6. srpnja kada je održana sjednica Stalnoga odbora (Standing Committee) na kojoj je raspravljano o pripremama za skupštinsko zasjedanje. Tako je Stalni odbor, koji zamjenjuje Skupštinu između dva zasjedanja, usvojio Poslovnik Skupštine KESS-a, donio proračun Skupštine za godinu 1993/1994. ratificirao članstvo u sva tri glavna odbora Skupštine, utvrdio plan skupštinskoga zasjedanja i na kraju zaključio da će se 3. godišnja Skupština KESS-a održati u Austriji 1994., a četvrto zasjedanje u Kanadi 1995. godine. (Hina) dr 071651 MET jul 93