FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VALENTIĆ I ČELNICI HEP-A O ELEKTROENERGETSKIM PRILIKAMA U ZEMLJI

ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Sjeverozapadnom dijelu razdvojenog elektroenergetskog sustava, zbog kvarova proizvodnih postrojenja i loših hidroloških prilika u zemlji, manjka oko 800 MW snage i stoga su danas i u tom dijelu zemlje uvedena 15-postotna ograničenja isporuke struje. U Dalmaciji se pak i dalje provode oštre redukcije potrošnje struje, a izuzeta su samo turistička središta u Istri i na kvarnerskom otočju. Elektroenergetske su prilike u zemlji danas teže no ikad i dok se osjetnija poboljšanja u Dalmaciji mogu očekivati polovicom ovog mjeseca, u sjeverozapadnom će dijelu zemlje biti kritično do 1. kolovoza kad se očekuje ponovno priključenje nuklearke u Krškom. To je, među ostalim, rečeno na današnjoj konferenciji za tisak na kojoj su o elektroenergetskim prilikama u zemlji, osim predsjednika hrvatske Vlade Nikice Valentića, govorili zamjenik ministra gospodarstva zadužen za energetiku i predsjednik Upravnog odbora Hrvatske elektroprivrede Vladimir Kramberger te glavni direktor HEP-a Damir Begović. Konferencija je bila posvećena elektroenergetskim prilikama u Dalmaciji, jer hrvatski premijer, kako je kazao, ima moralnu obvezu da, nakon obećanja o sređivanju elektroenergetskih prilika u Dalmaciji do 1. srpnja, danog poslije splitske sjednice Vlade, položi račune o dosad učinjenom. "Ne tražim nikakav alibi za sebe osobno ili moje suradnike, ali moram podsjetiti da smo u Splitu jasno rekli da ćemo to obećanje ispuniti pod uvjetom da ne dođe do osjetnog pogoršanja ukupnih prilika u zemlji i njezinu okruženju. Što se sve u međuvremenu zbilo, poglavito u Bosni i Hercegovini, ne treba podsjećati, a sva su se ta zbivanja odrazila i na elektroenergetske prilike u Dalmaciji", istaknuo je premijer Valentić. Tako se ukupni dnevni gubitak struje iz BiH za Dalmaciju, nakon rasplamsavanja rata u toj zemlji, procjenjuje na oko tri milijuna kWh (kilovatsati). Suočeni s činjenicom da se moramo osloniti na vlastite snage, nastavio je Valentić, ubrzali smo provedbu drugih programa za ublažavanje nestašica struje u Dalmaciji. Tako je do 1. srpnja obnovljen i pušten u rad jedan blok hidroelektrane "Peruča", a ubrzo zatim i HE "Dubrovnik". Sagrađen je dalekovod između Plata i Komolca, kojim je ta elektrana povezana s dalmatinskim elektroenergetskim sustavom, a ubrzano se radi i na gradnji tzv. "otočke veze" između Rijeke i Zadra. Uz to, ugovoren je najam i kupnja pokretnih dizelskih i plinskih elektrana ukupne snage oko 45 MW (megavata), koje bi trebale biti priključene na mrežu polovicom ovog mjeseca. Pregovara se i o dodatnim nabavkama takvih postrojenja, a svi su ti programi Dalmaciji trebali osigurati između 250 i 300 MW snage, što bi bilo dostatno za tamošnju potrošnju. Ukupna se vrijednost dosadašnjih ulaganja u dalmatinski elektroenergetski sustav, po Valentićevim riječima, procjenjuju na gotovo 100 milijuna njemačkih maraka. Nabavka pokretnih elektrana kasnila je zbog teškoća oko dobivanja jamstava međunarodnih financijskih institucija, što je također posljedica političkih prilika u BiH, dodao je Valentić. Veći je problem, dodao je, da HE "Dubrovnik", snage 108 MW, trenutačno radi sa samo 10 MW jer su u Trebinju zatvorili dotok vode za to postrojenje. Tim je potezom, međutim, prekinut i dotok pitke vode za Herceg-Novi, a rješenja tih problema bit će tema pregovora zainteresiranih strana, najavljenih za sutra i prekosutra. Hrvatska Vlada, najavio je Valentić, razmatra i neka druga rješenja koja bi mogla pridonijeti skorašnjem ublažavanju nestašica struje u Dalmaciji. "Poučeni dosadašnjim iskustvima, ne želimo davati nikakva obećanja, ali treba reći da su dobri izgledi da se stanje u tom dijelu zemlje osjetno poboljša već polovicom ovoga mjeseca", rekao je predsjednik hrvatske Vlade. Čelnici HEP-a upozorili su da su oba dijela elektroenergetskog sustava zemlje u kritičnom stanju. Danas uvedena ograničenja potrošnje i u sjeverozapadnom dijelu zemlje posljedica su manjka snage koji se procjenjuje na oko 800 MW. Nuklearna elektrana "Krško" i TE "Rijeka" su izvan pogona zbog remonta, TE "Sisak" smanjila je snagu zbog niskog vodostaja Save, a od noćas zbog kvara ne radi ni TE-TO "Zagreb". Doda li se tome i mali dotok vode u akumulacije hidroelektrana, jasno je zašto se nisu mogle izbjeći sadašnje redukcije i u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Manjak snage pokušava se nadomjestiti uvozom oko 150 MW iz susjedne Italije, a ugovoren je i uvoz iz Švicarske (isporuke bi trebale započeti za dva do tri dana). Očekuje se da će TE "Rijeka" danas ili noćas biti ponovno sinkronizirana na mrežu, što bi znatno poboljšalo opskrbu strujom u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Kritično će stanje, međutim, potrajati do 1. kolovoza kada se očekuje ponovni početak rada nuklearke u Krškom. (Hina) mc 061611 MET jul 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙