KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA

ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman održao je danas u Predsjedničkim dvorima redovitu mjesečnu konferenciju za novinare. Na upit zašto prošli tjedan nisu održani najavljeni razgovori u Ženevi o bosanskohercegovačkoj krizi, Tuđman je odgovorio da je sazivanje tih razgovora u djelokrugu supredsjedatelja, koji su prošlog tjedna u svezi s tim održali sastanak. Predsjednik je dodao da će razgovori hrvatskih vlasti s lokalnim Srbima iz zaposjednutih dijelova Hrvatske biti nastavljeni. Zamoljen da komentira izjavu Momčila Krajišnika da su spremni za zamjenu teritorija kako bi Srbija dobila izlaz na more na području između granice Crne Gore i Ćilipa, predsjednik Tuđman je pojasnio da je srpska strana na nekim sastancima tražila izlaz na more na tom području, da bi zauzvrat dala područja koja bi jamčila sigurnost Dubrovnika. "Sigurnost Dubrovnika je za Hrvatsku od vrlo velikog interesa. Ako bi se radilo o tome, Hrvatska će morati prosuditi je li od većeg interesa sigurnost Dubrovnika i kako bi se ona osigurala", rekao je Tuđman. S time u vezi je rekao da bi se "radilo o samom vrhu Prevlake". "Mi ne želimo razgovarati ni o kakvoj zamjeni teritorija, ali smo spremni razmotriti svako pitanje u okviru općeg rješenja krize na tlu bivše Jugoslavije i sigurnosti hrvatske države. Hrvatska neće pristati na bilo što, što bi u bilo kojem pogledu krnjilo njezine interese. Naprotiv Hrvatska ima moralno pravo i imat će i snage i potpore u svijetu da osigura svoje interese. Kad bi Hrvatska dobila povoljnije teritorijalne ustupke za sebe, nego što bi ih dala, onda bi bila voljna razgovarati". Na upit o eventualnim zamjenama teritorija tzv. krajina, predsjednik Tuđman je istaknuo da nije bilo "nikakvih razgovora o teritorijalnim ustupcima ili kompromisima o bilo kojoj stopi tzv. krajina, od Knina do istočne Slavonije". "Hrvatska je bila i jest za normalizaciju odnosa sa Srbima u Hrvatskoj u smislu da oni priznaju hrvatsku vlast i da se na čitavom teritoriju uspostavi ustavno-pravni poredak", kazao je Tuđman napominjući da je osnova za normalizaciju odnosa sa Srbijom međusobno priznanje u međunarodno priznatim granicama. Na pitanje hoće li se od donošenja Rezolucije Vijeća sigurnosti 847., u idućih mjesec dana nešto promijeniti, predsjednik Tuđman je kazao da nam ona daje međunarodni pravni osnov za gospodarsko i prometno povezivanje i u većoj mjeri osigurava suradnju međunarodnih čimbenika da se ta pitanja u Hrvatskoj povoljno rješavaju. Rezolucija daje prava Hrvatskoj, obvezuje UNPROFOR da u tom smjeru djeluje i poziva srpsku stranu u Kninu i Beogradu da ozbiljno razmisli o tome. Jer, ako ne bi pristali na rješavanje tih problema, onda će Hrvatska razmotriti što dalje, a neće pristati na produljenje mandata ako ne dođe do provedbe Vanceova plana. Rezolucija je važna po tome što sadrži i zahtjeve iz pisma Predsjednika Republike Hrvatske. U njoj se poštuje teritorijalni integritet RH i navode koraci za normalizaciju odnosa, te govori se o uspotavi prometa, otvaranju dalekovoda i naftovoda. Mi ćemo pristupiti u roku dva tjedna otvaranju Masleničkog pontonskog mosta i zadarskog aerodroma i pri tome ćemo imati potporu međunarodnih čimbenika, kazao je predsjednik Tuđman. Zamoljen da komentira najnovije događaje u Bosni i Hercegovini, odnosno vijest da je u BiH stvoreno novo savezništvo Srba i Hrvata, Predsjednik je kazao da mu ti podaci nisu poznati. Osvrćući se na odnos Hrvata i Muslimana Predsjednik je kazao da nakon što su Srbi etnički očistili muslimanska područja, Muslimani se sada pozivaju na čišćenje hrvatskih područja koja su Vance-Owenovim planom predviđena kao hrvatske provincije. "Sada je aktualna borba Hrvata i Muslimana. Muslimani su otpočeli samoubojstvenu akciju, to zabrinjava i dovodi u pitanje suradnju Hrvata i Muslimana", kazao je predsjednik Tuđman, dodavši da je takav stav neshvatljiv. Dodao je da ima nepovjerenja između hrvatskog i muslimanskog vodstva u BiH, ali i scenarija koji su doveli do sukoba i eliminiranja muslimanske uloge i prijedloga da BiH bude ustrojena kao građanska unitarna država s težnjom stvaranja islamske države. "Poznato je da u BiH ima pet vrsta muslimanskih vojski. Dvije su pod zapovjedništvom Armije BiH, a tri su vjerske naravi. Teško je razaznati tko s njima upravlja u bosanskom loncu". "Prema informacijama već je više od sto tisuća Hrvata izgnano. To stradanje naroda, tragično je po hrvatsko-muslimanske odnose i stavlja u bezizglednost rješavanje krize. Takav razvoj dovodi u pitanje čak i najnoviji prijedlog rješenja BiH krize, temeljem modificiranog Vance-Owenova plana". Predsjednik je istaknuo da su posljedice takva razvoja događaja i upozoravajuće poruke hrvatskih građana, koji su ogorčeni činjenicom da Hrvatska zbrinjava muslimanske izbjeglice, dok se u Bosni vodi rat protiv Hrvata. "Ako muslimansko vodstvo ne bude poduzelo korake i Muslimani ne obustave napade na Hrvate, to bi moglo izazvati protumjere s hrvatske strane ", kazao je hrvatski Predsjednik. Odgovarajući na pitanje o odnosima Hrvatske i Slovenije, odnosno kako ocjenjuje najnoviji događaj oko buzetske pivovare, predsjednik Tuđman je naglasio da Hrvatska nastoji i čini sve da hrvatsko-slovenski odnosi slijede odnose susjednih država u Europi, odnosno da budu primjer dobre suradnje. "Slovenci više sklonosti pokazuju za pitanja koja su njima važna, odnosno za njihovo brže rješavanje. Ako se traži razumijevanje Hrvatske za rješenje Piranskog zaljeva, onda treba imati i razumijevanja za Hrvatsku, kada traži povezivanje s Europom preko Maribora i Šentilja kao i rješenje problema Svete Gere. Na pitanje znače li dva susreta s američkim veleposlanikom po njegovom nedavnom dolasku u Zagreb, promjenu američke politike, te kako je ocjenjuje, predsjednik Tuđman je odgovorio da dolazak veleposlanika Galbraitha ima veliku važnost jer ga je imenovao predsjednik Clinton, podsjetivši na to da je bivši američki predsjednik Bush za tu dužnost bio imenovao drugu osobu. Njegov dolazak ima posebno značenje i po tome što je veleposlanik Galbraith, predajući vjerodajnice, izjavio da američka vlada poštuje teritorijalni integritet Hrvatske, te da će podržati napore za što skoriju uspostavu ustavno-pravnog poretka na svim područjima Hrvatske. Zamoljen da ocijeni rad prvog sabora hrvatske dijaspore, Predsjednik je izrazio zadovoljstvo njegovim ishodom, poglavito zbog toga što je, kako je istaknuo, bilo pokušaja da se hrvatsko iseljeništvo okrene protiv legalno izabrane vlasti. "Hrvatsko je iseljeništvo dalo ogromni doprinos u domovinskom ratu, a naši iseljenici zainteresirani su i za izgradnju hrvatskog gospodarstva. Treba im pružiti što bolje informacije da bi se mogli uključiti u izgradnju Hrvatske", drži Predsjednik. Prvih sto dana hrvatske Vlade s premijerom Nikicom Valentićem na čelu, predsjednik Tuđman ocijenio je dobrim, dodavši da je to nastavak rada vlade s Hrvojem Šarinićem na čelu. Istaknuo je da je financijski položaj Hrvatske u svijetu stabilan, a to olakšava rad Valentićeve Vlade. Neopravdanom je ocijenio galamu koja se podigla oko navodnog uvođenja sankcija za Hrvatsku i blokadi inozemnih zajmova. Također je naglasio da se po listovima piše odveć jednostrano, kako su plaće male itd. "To je točno, kazao je, ali s druge strane imamo primjere gdje su prosječne plaće i 800 njemačkih maraka. Usprkos ratnim okolnostima hrvatsko gospodarstvo je stabilno i o tomu treba više pisati", drži predsjednik Tuđman. Najavio je da će se hrvatsko vrhovništvo boriti protiv kriminala i zlouporaba, i zauzimati za slobodno tržište po načelima modernoga svijeta. Zamoljen da odgovori što Hrvatska poduzima za zaštitu vojvođanskih Hrvata, predsjednik Tuđman je kazao da "nije prošla niti jedna međunarodna konferencija ili susret a da Hrvatska nije tražila zaštitu za Hrvate u Vojvodini. Učinit ćemo sve da spriječimo progone Hrvata iz Vojvodine i zahtijevat ćemo od Srbije da poštuje načelo reciprociteta u zaštiti prava Hrvata u Vojvodini", zaključio je predsjednik Tuđman. (Hina) gk 051123 MET jul 93