OKRUŽNICA UREDA ZA IZBJEGLICE RH U POVODU NAPISA O "NASILNOM PROGONU MUSLIMANSKIH IZBJEGLICA IZ HRVATSKE"

MUSLIMANSKIH IZBJEGLICA IZ HRVATSKE" ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - U povodu napisa u inozemnim sredstvima javnog informiranja, brojnih pisama i reakcija, te glasina o "nasilnom progonu ili preseljavanju muslimanskih izbjeglica u Hrvatskoj", Ured RH za izbjeglice i prognanike okružnim je pismom izvijestio javnost, i to osobito inozemnu, o činjenicama vezanim za premještanje izbjeglica u Hrvatskoj kao i cjelokupnu skrb Republike Hrvatske za vlastite izbjeglice i prognanike kao i one iz susjedne države BiH. Prije nekoliko mjeseci Ured za izbjeglice RH otpočeo je s preseljenjem izbjeglica i prognanika iz onih područja u kojima se očekuje dolazak turista. Pritom je, međutim, preseljenje uslijedilo u druga hrvatska područja i objekte koji odgovaraju međunarodnim standardima izbjegličkog smještaja. Prvo su preseljeni izbjeglice i prognanici iz same Republike Hrvatske, što, primjećuje Ured RH, unatoč činjenici da su ti ljudi preživjeli "križni put od Vukovara, Petrinje, Slunja", ni u jednom inozemnom mediju nije pobudilo nikakvu pozornost. Nakon toga otpočelo se s preseljenjem izbjeglica iz BiH, smještenih u hotelima makarske rivijere, posebno mjestu Promajni. Skupini od otprilike 300 izbjeglica iz BiH nije uskraćeno gostoprimstvo u Hrvatskoj, već im je ponuđen smještaj na otoku Obonjanu ili u Gašincima, gdje već više od godinu dana živi oko dvije tisuće izbjeglica iz BiH. Izbjeglice iz Promajne svojevoljno su, međutim, odabrali ponudu Pakistana. Pritom, naglašava Ured RH, tvrdnje kako je to uslijedilo zato što su ponuđena mjesta preseljenja nesigurna uslijed blizine liniji fronte, očigledno nisu točne. Između Gašinaca kod Đakova, podsjeća Ured RH, i linije razdvajanja s hrvatskim područjima pod srpskom okupacijom, nalaze se još hrvatski gradovi Osijek, Vinkovci i više desetina drugih izbjegličkih smještaja. Nadalje, u izgradnju izbjegličkog centra u Gašincima investirale su osim vlade RH i brojne inozemne humanitarne organizacije poput njemačkog Crvenog križa, nizozemskog Crvenog križa ili IGATHE, a dozvolu za izgradnju dalo je Visoko povjereništvo UN za izbjeglice, što sve ne bi bilo moguće da je to područje nesigurno, podsjeća Ured RH. O utemeljenosti napisa inozemnih medija o preseljenju izbjeglica u Hrvatskoj govori i u zadnje vrijeme više puta iznesena informacija kako hrvatske vlasti muslimanske izbjeglice iz RH sele čak i u Jasenovac, "poznat kao koncentracioni logor još u drugom svjetskom ratu". S tim vezi, Ured RH ističe u svojoj okružnici, kako se samo mjesto Jasenovac nalazi pod nadzorom i okupacijom srpskih pobunjenika u Hrvatskoj, tako da se na to područje dosad nije mogao vratiti nijedan tamošnji prognanik, a nekmoli da bi hrvatske vlasti u Jasenovac sustavno preseljavale izbjeglice iz BiH. Osim navedenog, te visokih troškova za smještaj i opskrbu izbjeglica, kojih je u lipnju u Hrvatskoj bilo ukupno 525.801, razlogom za preseljavanje izbjeglica bio je i stalan priliv hrvatskih izbjeglica i prognanika iz srednje Bosne, te redovnog tjednog priliva od 500 do 1000 ljudi hrvatske nacionalnosti s hrvatskih područja pod srpskom okupacijom. Naime, preseljenjem se želi izbjeći i moguća napetost između muslimanskih i hrvatskih izbjeglica iz BiH smještenih u Hrvatskoj. O svakom preseljenju izbjeglica, kaže se u okružnom pismu Ureda RH, pravodobno se obavještava Visoko povjereništvo UN za izbjeglice, a nitko od izbjeglica smještenih u Hrvatskoj niti je dosad niti će ubuduće završio na cesti i nezbrinut, i to posve neovisno o njegovoj dobi, spolu, nacionalnosti ili vjeroispovijesti. (Hina) sd 051547 MET jul 93