ZAVRŠEN SABOR SVJETSKOGA HRVATSKOG KONGRESA NIKOLA KIRIGIN PRVI PREDSJEDNIK SVJETSKOGA HRVATSKOG KONGRESA

NIKOLA KIRIGIN PRVI PREDSJEDNIK SVJETSKOGA HRVATSKOG KONGRESA ZAGREB, 4. srpnja (Hina) - Za prvog predsjednika Svjetskoga hrvatskog kongresa, koji je osnovan glasovima 400 izaslanika hrvatske dijaspore iz svih dijelova svijeta na osnivačkom saboru u Zagrebu, izabran je Nikola Kirigin, ugledni hrvatski iseljenik iz Kalifornije. To je rečeno na današnjoj konferenciji za novinstvo održanoj na kraju osnivačkog sabora Svjetskoga hrvatskog kongresa, koji je trajao tri dana. Na konferenciji su predstavljeni i ostali čelnici nove ogranizacije koja će okupljati cijelu hrvatsku dijasporu u svijetu, to su glavni tajnik fra Šime Čorić, rizničar Dijana Vukušić te Nadzorni odbor, koji će pratiti prikupljanje i izdvajanje sredstava hrvatskih iseljenika. Svi izabrani imaju mandat do održavanja Konvencije Svjetskoga hrvatskog kongresa za godinu dana u Zagrebu s izaslanicima nacionalnih podružnica kongresa, koje će do ožujka iduće godine biti osnovane na nacionalnim konvencijama po zemljama gdje iseljenici žive. Sjedište ogranizacije bit će registrirano u New Yorku, gdje je i sjedište UN, ali, kako je istaknuo Nikola Kirigin, "kongres će imati Ured u Zagrebu kao svom duhovnom sjedištu". Kirigin je podsjetio na gotovo jednogodišnje pripreme za održavanje osnivačkog sabora i potporu hrvatskih vlasti, koje su omogućile njegovo održavanje u zgradi hrvatskog Sabora. Istaknuo je, uz to, dugogodišnja nastojanja iseljenika za osnivanjem organizacije koja će povezati čitavu dijasporu, što je bilo nemoguće u doba "jugoslavenstva i velikosrpstva". "To je postalo moguće u mladoj hrvatskoj državi i sretni smo što pripadamo toj generaciji Hrvata, ali svrha kongresa u ovom trenutku nije samo povezati se već i pomoći Hrvatskoj", istaknuo je Nikola Kirigin. "Hrvatska ima milijune ambasadora u svijetu koje ne plaća i zadaća je kongresa povezati i koordinirati te Hrvate kako bi predstavljali hrvatsku sponu s državama u kojima žive", kazao je predsjednik Hrvatske matice iseljenika i jedan od ogranizatora sabora Ante Beljo. Na konferenciji za novinare predstavljen je i projekt Radne skupine za obnovu i ulaganja u Hrvatskoj, prihvaćen na jučerašnjem plenarnom zasjedanju sabora, o financiranju otočnog povezivanja Dalmacije preko Raba i Paga s elektrosustavom sjeverne Hrvatske, a time i Europe. Za taj projekt hrvatska će dijaspora dati oko 40 milijuna dolara, a o značenju projekta govorio je, uz predsjednika te skupine Josipa Kocijana, pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Josip Kramberger. Kramberger je podsjetio na važnost projekta za elektroopskrbu Dalmacije i njezino izvlačenje iz trenutne električne izolacije, te za razvoj turizma, posebice otočkog. Josip Kocijan je dodao da je to jedini projekt koji je radnoj skupini kongresa ponuđen, iako se to očekivalo i od Ministarstva prometa i veza, te napomenu da će stalni radni odbor i dalje razmatrati sve ponude. Glede povratka iseljenika u Hrvatsku, Nikola Kirigin je na konferenciji kazao da se očekuje pomoć hrvatske države u brzom rješavanju birokratskih zapreka koje se postavljaju svakom povratniku. Naveo je da neki povratnici bivaju razočarani kad ponekad u općinskim uredima ne naizlaze na pomoć, ali je dodao da su to pojedinačni slučajevi i posljedica su ostataka starog komunističkog sustava. "S najviših mjesta dobili smo obećanja za rješavanje svih problema i potporu, te je svakim danom sve veća želja i bolja mogućnost za povratkom", istaknuo je predsjednik Svjetskoga hrvatskog kongresa Nikola Kirigin. Inače, skupina za jačanje veza s domovinom se tijekom svog rada na osnivačkom saboru posebice zauzela za promicanje školovanja hrvatske djece u inozemstu, te zatražila službene hrvatske udžbenika i da njihovu djecu podučavaju isključivo hrvatski učitelji, za što je dobila potporu predstavnika hrvatskih vlasti. Skupina je također zatražila i ponovno osnivanje hrvatskog ministarstva iseljeništva. (Hina) sp 041451 MET jul 93