SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA MAASTRICHT

Nadnaslov:Njemački problemi glede konačnog prihvaćanja sporazuma iz Maastrichta Naslov: Maastricht pred njemačkim vrhovnim sudom Podnaslov:Izlazeći pred Ustavni sud, čelnici bonnske vlade morat će odgovarati na optužbe da sporazum iz Maastrichta krši njemački ustav te da prenošenje ovlasti na Bruxelles znači narušavanje njemačkog suvereniteta. Unatoč tome što je sud rijetko kada ugrozio temeljna načela njemačke vanjske politike, postoje strahovanja od velikih neprilika u kojima bi se našli Kohl i drugovi u slučaju sudskog veta Piše: Rolf SODERLIND, Reuter BONN - Vlada kancelara Helmuta Kohla ovog će se tjedna naći na optuženičkoj klupi zbog saslušanja glede sporazuma iz Maastrichta koji se kosi sa njemačkim ustavom. Na saslušanjima, koja će se odvijati u četvrtak i petak, ispred osam sudaca Ustavnog suda ministar financija Theo Waigel, ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i ostali čelnici morat će odgovarati na pitanja o zakonskim implikacijama Maastrichta po Njemačku. Kritičari tvrde da sporazum, kojim se ovlasti prebacuju na Bruxelles, predstavlja kršenje demokratskih principa njemačkog ustava iz 1949. godine u kojem stoji da "sva državna vlast proističe iz naroda". Kohl koji svesrdno podržava integraciju EZ-a, naći će se u velikoj neprilici ukoliko se desi da vrhovni sud blokira njemački pristanak na sporazum iz Mastrichta kada dođe do njegova konačnog prihvaćanja, najvjerojatnije u rujnu. Njemački se parlament suglasio sa sporazumom te bi Njemačkoj ponajmanje trebao veto vrhovnog usda, sada kada se Danska u drugom po redu referendumu prošlog njeseca izjasnila za sporazum, a britanski Donji dom ga tek tada usvojio. Sud kojem je sjedište u Karlsruheu rukovodi se s dvadesetak optužbi koje su podnijeli kritičari sporazuma, počevši od desničarskih republikanaca pa do ekologa Zelene stranke. Neki od njih zahtijevaju glatko odbacivanje sporazuma, zbog kojeg bi se Njemačka morala odreći svoje ljubljene njemačke marke te je zamijeniti jedinstvenom europskom valutom, drugi pak traže da se održi referendum, što nije u skladu sa njemačkim zakonima. Vlada, koja se ponosi činjenicom da je Njemačka ratificirala sporazum prije krajnjeg roka - 31. prosinca 1992. godine, umanjuje važnost saslušanja i poriče mogućnost ugrožavanja njemačke ratifikacije. Sporazum ne može stupiti na snagu sve dok ga svih dvanaest zemlja članica ne dostavi instrumente ratifikacije Italiji, koja je deponent fundacijskog rimskog sporazuma EZ-a. Međunaslov: Napadi na sporazum No detaljni upitnici koje je sud prošlog mjeseca odaslao vladi dali su Waigelu i Kinkelu naslutiti da bi saslušanje u Karlsruheu moglo pokopati sporazum. Pitanja koja je sud uputio, uglavnom se odnoseći na teoretsku stranu zakonskih temelja demokratskog sustava službenog Bonna, postavljaju također i problem daljnjeg postojanja Njemačke u svom postojećem obliku ukoliko se suverenost prenese na EZ. No političari kao i pravni stručnjaci tvrde kako je sud rijetko kada odbacio ključna načela njemačke vanjske politike, za što kao primjer mogu poslužiti dva nedavna slučaja presuđena u Kohlovu korist glede uloge Njemačke u vojnim operacijama UN-a u Bosni i Somaliji. Ironijom sudbine, najžešći protivnik sporazuma je bivši visoki dužnosnik Europske komisije Manfred Brunner, koji je bio šef kabineta komesara Martina Bangemanna sve dok prošle godine među njima nije došlo do razmimoilaženja stavova glede sporazuma. "Nije isto kada se građanin koji želi sudjelovati u političkom životu ima za zadatak samo nagovoriti svoje suranodnjake Nijemce da se zalažu za određeni cilj i uvjeriti u takvo što i druge narode", izjavio je Brunner, koji se boji da je njemačka demokracija ugrožena. Zeleni se zalažu za ujedinjenje Europe, no traže veće ovlasti za europski parlament, strahujući da bi EZ u kojem prevladavaju vodeće ličnosti pojedinih vlada mogao pregaziti slabija zakonodavna tijela. Vođa republikanaca Franz Schoenhuber, koji se borio u elitnim nacističkim Waffen trupama tijekom Drugog svjetskog rata, ne vidi mjesta za europsko ujedinjenje u nacionalističkoj Njemačkoj njegovih snova. "Mi smo najjači protivnici Maasctrichtskog sporazuma, koji podsjeća na Versailleski sporazum, ali bez rata", izjavio je prošlog vikenda na kongresu svoje ultra-desničarske stranke, posjećajući na mirovni sporazum iz Prvog svjetskog rata koji su njemački nacionalisti smatrali ponižavajućim, a kojeg je Hitler iskoristio da bi javno mnijenje usmjerio protiv njemačkih susjeda. (Hina) br 012223 MET jul 93