HRVATSKA: VIŠE OD 7000 ZAHTJEVA ZA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Državni zavod za patente Republike Hrvatske zaprimio je od 1. siječnja 1992. do danas više od sedam tisuća zahtjeva za zaštitu industrijskog vlasništva. Po podacima Zavoda od ukupno 6735 zahtjeva zaprimljenih do polovice travnja ove godine na patente se odnosi 2563 zahtjeva, na žigove 3859, a na modele i uzorke 313 zahtjeva domaćih i inozemnih fizičkih i pravnih osoba. Djelatnost Državnog zavoda za patente obuhvaća samo industrijsko vlasništvo, a ne i autorska prava s kojima zajedno tvori intelektualno vlasništvo, istaknuo je u razgovoru za Hinu direktor Zavoda mr. Nikola Kopčić. Republika Hrvatska, nastavio je on, članica je svih konvencija, kao i bivša Jugoslavija, od 29. srpnja 1992., a s učinkom od 8. listopada 1991. Tako je osiguran kontinuitet članstva Republike Hrvatske u brojnim konvencijama i to u Konvenciji kojom je osnovana Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), Pariškoj konvenciji za zaštitu industrijskog vlasništva, Madridskom ugovoru o međunarodnoj registraciji žigova, Ničanskom sporazumu o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova, Lokarnskom ugovoru o međunarodnoj klasifikaciji industrijskih uzoraka i modela te Bernskoj konvenciji o zaštiti književnih i umjetničkih djela. Proglašenjem neovisnosti Hrvatska je preuzela dotadašnji savezni Zakon o zaštiti izuma, tehničkih unapređenja i znakova razlikovanja, a izmjenama i dopunama tog zakona ujedno mu je promijenjen i naziv u Zakon o industrijskom vlasništvu. Njime su, objašnjava direktor Kopčić, obuhvaćeni patenti, modeli i uzorci, robni i uslužni žigovi te oznake podrijetla proizvoda. Po Zakonu, koji je sukladan međunarodnim konvencijama i ugovorima, patenti traju 20 godina, a modeli i uzorci te žigovi 10 godina od podnošenja prijave, ali se pravovaljanost žiga može produživati neograničen broj puta. Strane pravne i fizičke osobe obvezatne su svoja prava industrijskog vlasništva u Republici Hrvatskoj zaštićivati putem jednog od 30 ovlaštenih zastupnika koji su državljani Hrvatske ili domaće pravne osobe. Što se pak tiče prava industrijskog vlasništva, koja su priznata odlukama bivšeg saveznog Zavoda za patente do 8. listopada 1991., ta prava i nadalje vrijede na području Hrvatske sve do isteka njihove pravovaljanosti, uz prethodni zahtjev nositelja prava da Državni zavod to pravo upiše u registar. Pod kraj rujna 1992. Skupština Madridske unije prihvatila je pravilo o provedbi Madridskog ugovora (koji se osim za Hrvatsku odnosi i na Sloveniju i Ukrajinu), po kojemu međunarodno registrirani žigovi (pri Međunarodnom uredu WIPO-a u Ženevi) koji imaju teritorijalnu oznaku bivše države (YU), s datumima ranijim od 1. prosinca 1992., mogu imati učinak u Hrvatskoj pod uvjetom da je Međunarodnom uredu podnesen takav zahtjev i uplaćena primjerena pristojba. Inače, Međunarodni je ured svakog nositelja prava međunarodno registriranih žigova s oznakom YU kao zemljom, pismeno obavijestio da u roku šest mjeseci od dana obavijesti iskoristi tu svoju mogućnost. Prava industrijskog vlasništva koja su zatražena prijavom u bivšem Saveznom zavodu za patente prije 8. listopada 1991., za koje nije donesena odluka o prihvaćanju, odnosno odbijanju, mogu se ostvariti podnošenjem tih prijava Državnom zavodu za patente do 4. studenoga 1993., istaknuo je mr. Kopčić. Usporedi li se broj domaćih i inozemnih fizičkih i pravnih osoba koje su podnijele zahtjeve za zaštitu industrijskog vlasništva, kazao je mr. Kopčić, uočava se da je, primjerice, broj zahtjeva stranaca za patente gotovo dva i pol puta veći od broja domaćih zahtjeva, a za žigove i trostruko (oko tri tisuće stranih zahtjeva) . "Strane prijave su brojnije nego domaće i sudjeluju s gotovo dvije trećine u ukupnu broju zaprimljenih zahtjeva, iz čega je vidljivo da stranci očekuju mnogo od hrvatskog tržišta i pripremaju se za dolazak", drži Kopčić. Važno je i to da je mjesečni broj novih prijava za međunarodnu zaštitu žigova iz Hrvatske dostegnuo, po dinamici i omjeru, gotovo mjesečnu kvotu bivše Jugoslavije. Inače, u Međunarodnom uredu WIPO-a u Ženevi zaštićeno je oko 300.000 žigova iz svih dijelova svijeta. Zavod donosi odluku o priznanju prava na žig, a moguća kolizija prava tvrtaka i žiga na zaštitu od uporabe i zlouporabe rješava se pred sudom, za što je predviđen hitan postupak. Tako je primjerice i poznati proizvođač tenisica "Reebok" zbog imitacija svojih tenisica zaštitu svojih interesa i prava u Hrvatskoj zatražio od mjerodavnog suda. Govoreći o oznakama podrijetla proizvoda u Hrvatskoj, direktor Državnog zavoda za patente mr. Nikola Kopčić istaknuo je da se za to pripremaju zakonski propisi koji će biti usklađani s europskim standardima. Naime, nastavio je, kao i u cjelokupnoj zaštiti industrijskog vlasništva Hrvatska je tu gotovo na početku, a bitna je to odrednica za ulazak cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva na svjetska tržišta. Tako je potrebno, u suradnji s brojnim ustanovama, početi s kategoriziranjem i oznakama hrvatskih izvornih proizvoda i kao takve ih zaštititi. Državni zavod za patente počinje informatizirati bazu podataka te u suradnji s njemačkim i austrijskim patentnim zavodima školuje osoblje kako bi se osuvremenio pristup bazi podataka, a podaci bili što pristupačniji korisnicima. Izradba je novog zakona o industrijskom vlasništvu, koji bi u tančine uredio to područje, u tijeku, a njegovo se prihvaćanje predviđa za kraj ove godine, rekao je na kraju razgovora za Hinu direktor Državnog zavoda za patente mr. Nikola Kopčić. (Hina) mn 301033 MET jun 93