ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO AKTE NARODNE BANKE HRVATSKE

ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku današnje sjednice, nakon kraće rasprave i istupa guvernera Narodne banke Hrvatske dr. Pere Jurkovića, prihvatio je Godišnji obračun NBH za 1992. te Financijski plan za 1993. godinu. Podržavši Godišnji obračun NBH zastupnica HNS-a dr. Savka Dabčević-Kučar istaknula je da je unatoč padu proizvodnje, te unutrašnjem dugu koji iznosi 3000 milijardi hrvatskih dinara, Narodna banka Hrvatske držala "uzde hiperinflacije". Dr. Dabčević-Kučar drži da se takvo stanje neće moći dugo održavati i stoga je predložila zaokret u hrvatskoj gospodarskoj politici, koji bi se temeljio na rastu društvenog proizvoda. Navodeći probleme ratom ugroženih područja, zastupnik HDZ-a Drago Ereš je rekao da teret rata treba ravnomjerno raspodjeliti, a, po njegovom mišljenju, tiskanjem novca treba financirati obnovu. Zamjerio je NBH što se nije odredila selektivno prema ratnim područjima, poglavito prema bankama s toga područja. "Nepošteno je da ljudi koji su dobili kredite za obnovu svojih kuća te kredite moraju vraćati", rekao je Ereš. Također se zauzeo da banke počnu isplaćivati kredite za sve kategorije oštećenja kuća, a ne kao do sada, samo za obnovu objekata od četvrte kategorije pa nadalje. "Inflacija je zaustavljena otkupom deviza od građana", kazao je Goran Granić (HSLS). To je beskamatno kreditiranje države od strane građana, umjesto da su se sanirala javna poduzeća kao glavni uzrok inflacije, rekao je Granić. Boris Šegota (HDZ) drži da se ne može definirati monetarna politika dok je društveni proizvod nizak, odnosno na razini prošle godine. "Javna su poduzeća skup gubitaka, koje mali društveni proizvod ne može progutati", rekao je Šegota. Vladin program javnih radova, ulaganjem u turizam i poljoprivredu, drži parcijalnom injekcijom koja je dobro došla, a možda i bila jedina moguća u ovim teškim okolnostima. Sumirajući raspravu guverner NBH Pero Jurković je kazao da je cilj Narodne banke Hrvatske smanjiti mjesečnu inflaciju, koja iznosi nešto preko 26 posto, odnosno godišnje 1600 posto. "Uz svo uvažavanje teško mogu prihvatiti izrečenu tvrdnju da se štampanjem novca i selektivnom politikom mora financirati obnova", kazao je Jurković. Otklonio je sumnje da je Narodna banka Hrvatske po svojoj kadrovskoj strukturi "još uvijek poslovnica Narodne banke Jugoslavije", istaknuvši da je središnja hrvatska banka jedna od najorganiziranijih institucija u Republici. Govoreći o deviznim rezervama koje drži podvigom, a koje iznose više od milijardu i sto milijuna dolara, Jurković je kazao da bi bio zadovoljniji da su one stvorene dotokom stranoga kapitala, a ne otkupom deviza od hrvatskih građana. "Učinit ćemo sve da osim da kupujemo, i prodajemo devize, odnosno da potičemo investicije", kazao je Jurković. Sjednica Zastupničkog doma nastavlja se raspravom o pretvorbi i privatizaciji državnih i društvenih poduzeća. (Hina) ds 301318 MET jun 93