SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA RAD

Nadnaslov:Njemačka traži načina da se suprotstavi recesiji Naslov: "Nijemci moraju više raditi" Podnaslov:Kampanja bonnske vlade i njemačkih poslodavaca za "fleksibilno" produženje radnog vremena nailazi na žestoki otpor sindikata, no u usporedbi s ostalim europskim zemljama Nijemci, i kada bi za 1 sat produžili tjedno radno vrijeme, rade najkraće u Europi Piše: Jean LASAR, AFP BONN - Vladina koalicija i njemački poslodavci započeli su kampanju za produženje trajanja radnog vremena, mjeru koju smatraju neophodnom kako bi konkurentnost njemačke industrije dosegla razinu japanskih i američkih konkurenata. "Treba imati hrabrosti i reći istinu ljudima (..) moramo jednostavno više raditi", izjavio je nedavno Klaus Kinkel, predsjednik liberalne stranke FDP, partnera Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Helmuta Kohla. On je zatražio fleksibilnije radno vrijeme, "uključujući i ukupno trajanje profesionalne karijere". Ta preorijentacija, koju podržava i CDU i organizacije poslodavaca, izaziva jako negodovanje sindikata. "To je apsurdno. To je tipični njemačko-konzervativni refleks. Kaže se da treba zasukati rukave i više raditi kako bi se prebrodila kriza. To je žalosna reakcija na recesiju koja svjedoči o gluposti političara i koja će izazvati nepotrebne sukobe s djelatnicima", ocijenio je Kaus Lang, direktor odjela za politiku plaća IG Metall, najutjecajnijeg sindikata njemačkog ogranka s 3,4 milijuna članova. Ti prijedlozi "nemaju nikakvih izgleda ni u metalurgiji, ni u javnim službama", rekao je on. Neumorno ponavljajući svoje razloge, direktor Udruženja poslodavaca Fritz-Heinz Himmelreich ocijenio je da je "posebno poželjno produženje dnevnog radnog vremena". Sadašnja granica od deset sati rada dnevno, određena zakonom, "dovoljna" je da bi se postigla fleksibilnost koju priželjkuje poslodavac, navodi on. On je također zatražio izuzeća od gotovo opće zabrane rada nedjeljom. Međunaslov: Njemačka radi najkraće Glasnogovornik Udruženja poslodavaca međutim naglašava da se ne radi o sustavnom produženju radnog vremena, već prije o "fleksibilnosti" dnevnog, tjednog, godišnjeg radnog vremena ili ukupnog radnog vijeka. U nekim slučajevima, to bi moglo značiti i njegovo skraćivanje, dodaje. Prema najnovijem istraživanju, dvije trećine Njemaca izjavilo je da su se spremni žrtvovati, raditi više i koristiti manje godišnjeg odmora kako bi se prebrodila recesija, ističe on. Trajanje rada u Njemačkoj su dogovorili socijalni partneri, dok zakon na to nije imao snažnijeg utjecaja. Zahvaljujući osamdesetima - godinama booma, Nijemci su postigli da rade oko 1.600 sati godišnje i također drže svjetski rekord u slobodnom vremenu. Zalaganje za produženje radnog vremena dijametralno je suprotno opcijama francuske vlade koja namjerava "poticati dogovoreno smanjenje radnog vremena, u perspektivi stvaranja novih radnih mjesta", kako izjavljuje francuskog ministar rada Michel Giraud. Ekonomist Berlinske banke Dietrich Beier objašnjava ovo neslaganje među političarima dviju konzervativnih vlada, suočenih sa sličnom ekonomskom situacijom, već skraćenim tjednim radnim vremenom u Njemačkoj u odnosu na druge europske zemlje. Ovisno o djelatnosti, u Njemačkoj se radi 36, 37 ili 38 sati tjedno. "Imamo previše praznika, previše smo skratili trajanje radnog vremena" tijekom 80-ih godina, govori Beier. "Kad bismo radili i sat duže tjedno, bili bismo i dalje oni koji u Europi rade najkraće". (Hina) br 302346 MET jun 93