"ZAGREB - VAŽNO PROMETNO ČVORIŠTE EUROPE"

ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Osamostaljenjem Hrvatske Zagreb je postao najvažnijim prometnim središtem države te se od njega očekuje da preuzme vodeću ulogu u razvoju prometnog sustava i omogući uključivanje zemlje u europske prometne i razvojne tokove, rekao je dr. Miroslav Sić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti na današnjem okruglom stolu o temi "Zagreb - važno prometno čvorište Europe" u Regionalnoj gospodarskoj komori Zagreb. Okrugli stol organizirala je zagrebačka Komora u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom prometnih znanosti, kako bi stručnjaci i znanstvenici s područja prometa, po riječima predsjednika Komore inž. Emanuela Justamenta, izmijenili mišljenja o temeljnim pitanjima razvoja prometnog sustava, osobito Zagreba kao prometnog čvorišta. To bi označilo početak priprema za međunarodno savjetovanje o istoj temi, koje se planira za kraj godine, rečeno je tom prigodom. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Rudolf Sabolović je, istaknuvši važnost teme, rekao da svakako treba pronaći riješenja da Zagreb u sklopu prometnog sustava dobije još zapaženije mjesto u Europi. Predsjednik Hrvatskog društva za sustave prof. dr. Juraj Božičević smatra da, s obzirom na to da sve pruge što se planiraju izgraditi u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb ili je on njihovo polazište, treba izgraditi tehnički putnički kolodvor u Borongaju, zapadnu obilaznu prugu Podsused-Zagreb-Ranžirni kolodvor te proširiti i obnoviti Glavni kolodvor. Uz to bi za razvoj riječnog prometa trebalo poboljšati plovidbu na Savi i Dravi, osuvremeniti riječne luke, izgraditi novu luku Rugavica pokraj Dugog Sela i početi izgradnju kanala Vukovar-Šamac, rekao je dr. Božičević te istaknuo da je potrebno proširiti zagrebačku zračnu luku izgradnjom još jedne uzletno-sletne staze, kako bi se omogućio njezin dugoročan razvoj. Dr. Juraj Padjen s prometnog Fakulteta drži da se Zagreb može razviti u važno europsko prometno čvorište, što ovisi o njegovu zemljopisno-prometnom položaju, nacionalnom i međunarodnom okružju, interesu tog okružja za prometni položaj Zagreba te politici Zagreba u jačanju svoje prometne uloge. "Da bi se to postiglo, nužno je raščlaniti sve njegove povoljne i nepovoljne sastavnice te predložiti organizacijska, institucionalna, financijska i druga rješenja. Pri osmišljavanju budućeg prometa valja voditi računa i o štednji prostora, očuvanju okoliša i isplativosti buduće prometne mreže", istaknuo je dr. Padjen. Inž. Darko Mlinarić iz Hrvatskih cesta istaknuo je da je bitno odrediti završni dio cestovnog obilaznog prstena oko Zagreba, nastaviti izgradnju autocesta na svim prilazima gradu, uz razvoj popratnih uslužnih objekata. Uz to je istaknuto da će se Europa uskoro suočiti s većim "uskim grlima" u prometnoj mreži, a do 1995. 20 najvažnijih europskih zračnih luka postat će zasićene zbog manjka prostora za uzletno-sletne staze, a do 2000. taj će broj dosegnuti čak 33. Najveće mogućnosti povećanja prometne ponude s ekološkog i energetskog stajališta ima željeznički promet, koji u razvijenim zemljama pri prijevozu od oko 23 posto robe i devet posto putnika potroše svega tri posto energije utrošene u ukupno obavljen prometu. S obzirom na važan geoprometni položaj Hrvatske potrebna su velika ulaganja u željezničku mrežu, a središnje bi mjesto, istaknuto je, zauzimalo zagrebačko željezničko čvorište. (Hina) mć 291135 MET jun 93