SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA RUBLJA

Nadnaslov:Transakcije i platežna sredstva zemalja bivšeg SSSR-a Naslov: Zona rublje - iluzija Podnaslov:Rublja se još uvijek koristi u gotovinskim transakcijama u deset bivših svjetskih republika; Ukrajina, Kirgistan i baltičke zemlje imaju svoju prijelaznu ili potpuno uvedenu novu valutu, dok se i unutar ZND uz rublju uvode i dodatne valute. Zona rublje za zemlje bivšeg SSSR-a praktički je mrtva, smatraju ruski dužnosnici, no postoji izvjesna mogućnost za manje takve zone. Piše: Janet GUTTSMAN, Reuter MOSKVA - Kada se SSSR raspao, zapadni su savjetnici zemljama koje su iz njega nastale savjetovali da koriste rublju dok je ne budu mogli zamijeniti nekom boljom valutom. No vremena, stanovišta i prilike su se promijenile. Ruski dužnosnici sada tvrde kako je zona rublje - skupina zemalja koje upotrebljavaju rublju kao platežno sredstvo - gotovo potpuna iluzija. "Govoriti o očuvanju zone u kojoj je u upotrebi rublja, pitanje je prošlosti. Ta zona više ne postoji", izjavljuje dopredsjednik ruske centralne banke Vjačeslav Solovov. Rublja, koja je u vrijeme sovjetskog režima službeno vrijedila oko 1.50 američkih dolara, sada vrijedi manje od desetine jednog centa. Rublja se još uvijek koristi u gotovinskim transakcijama u deset bivših sovjetskih republika dok Ukrajina, Kirgistan te baltičke države Estonija, Letonija i Litva koriste prijelaznu ili potpuno uvedenu novu valutu. No nove novčanice koje su ove godine uvedene u Rusiji ne mogu se koristiti u svih deset zemalja koje još uvijek koriste rublje. Neke su od njih, kao Bjelorusija i Gruzija, uvele nove novčanice koje se koriste kao i rublje, primjerice za plaćanje u državnim trgovinama. Solovov tvrdi da korištenje rublje izvan same Rusije ne predstavlja veći problem ruskoj monetarnoj politici. Gotovo 25 posto novca štampanog u prva četiri mjeseca ove godine prebačeno je u zemlje koje također koriste rublju. On navodi kako Rusija još uvijek želi ograničiti odliv gotovine izvan svojih granica. No bankovne transakcije, koje se odvijaju puževim korakom te predstavljaju slabu alternativu upotrebi gotovine, takav postupak otežavaju. "Kada zrakoplov leti iz jedne bivše sovjetske republike u drugu, posada sa sobom nosi nekoliko milijuna rubalja (nekoliko tisuća dolara) za kerozin. Drugi način plaćanja ne postoji", tvrdi Solovov. Međunaslov: Moguće manje zone rublje? Službeno, Rusima nije dozvoljeno nositi više od 500.000 rubalja u gotovini kada putuju u druge zemlje ZND-a. Ograničenja na gotovinu u baltičkim zemljama, prvim koje su odbacile rublju, mnogo su manja. Solovov, koji je u banci odgovoran za međunarodna plaćanja, tvrdi kako nije upućen u svote nezakonitih novčanih prijenosa. "Tu se već radi o švercu". No nije prekasno govoriti o manjim zonama unutar kojih bi u opticaju bila rublja, ukoliko zemlje koje nastanu iz praha SSSR-a budu voljne suglasiti se s ruskom monetarnom politikom. "Zemlje kao što su Kazahstan, Bjelorusija i Uzbekistan, moćne su zemlje i na gospodarskom i političkom planu usko povezane s Rusijom", ističe Solovov. "No Rusija mora odlučiti o količini gotovine i emisijama kredita te o načinu pokrivanja proračunskog deficita." Rusija ne može ostale države prisiliti da odbace rublju, iako bi njihova nova valuta olakšala posao centralne banke, kaže Solovov. Zapadni ekonomisti tvrde da još uvijek postoji velike prednosti u korištenju jedne valute u zemljama toliko bliskim kao što su države bivšeg SSSR-a. "U idealnom bi svijetu čovjek mogao poželjeti zonu rublje, no to bi iziskivalo visok stupanj suradnje i koordinacije koji u postojećem kontekstu ne postoji", smatra jedan moskovski ekonomist. U Rusiji su mišljenja podijeljena. Ministar financija Boris Fjodorov je zatražio da spomenute zemlje ukinu upotrebu rublje dok istovremeno predsjednik Boris Jeljcin poziva na suradnju. "Mislim da se ovaj problem neće riješiti ni u slijedećih dvanaest mjeseci", izjavljuje spomenuti ekonomist. (Hina) br 290013 MET jun 93