SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA SAD

Nadnaslov: Trideset godina od Kennedyjeva govora u Berlina, odlazi US Army Naslov: Saveznici pakiraju kovčege Podnaslov: Dok američki vojnici žale za Berlinom i njegovim pogodnostima, odlazeći u strahu od otpuštanja zbog mjera štednje, a Zapadni Berlinčani izražavaju žaljenje zbog tog odlaska, jedina koja se raduje je bonnska vlada koja će time prištedjeti na izdacima i k tome dobiti značajan fond stanova za novu prijestolnicu Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP BERLIN - Trideset godina nakon čuvene izjave "Ja sam Berlinčanin", predsjednika Johna F. Kennedyja, koja je jamčila angažiranje Sjedinjenih Država u obrani Berlina, veliki dio američkih jedinica već je napustio njemačku prijestolnicu. Dvadesetšestog lipnja 1963. godine, manje od dvije godine nakon gradnje Berlinskog zida, Kennedyja je mnoštvo u Zapadnom Berlinu slavilo kao junaka kada je povikao: "Bilo gdje da žive, svi slobodni ljudi su stanovnici Berlina, i zato sam kao slobodan čovjek ponosan što mogu reći: 'Ja sam Berlinčanin'". Kako bi bio siguran u utisak koji će ostaviti, smatrao je važim reći na njemačkom jeziku zadnji dio rečenice. Ali pošto ju nije uspjevao izgovoriti pravilno - usprkos intenzivnog vježbanja sa svojim savjetnicima - njegova prevoditeljica je odlučila fonetski napisati magičnu formulu u njegov tekst, piše berlinski tisak. "Ich bin ein Berliner" postalo je "Ish bin ine Bear-LEAN-ar". Taj je kredo ostao uspisan u zajedničkom sjećanju Zapadnih Berlinčana. U velikoj većini oni danas s tugom prisustvuju povlačenju američkih vojnika koji su tijekom 40 godina osiguravali njihovu sigurnost u središtu bivšeg komunističkog bloka. Oko 3.600 od 6.500 američkih vojnika stacioniranih do 1990. godine u gradu (prema 90.000 vojnika Crvene armije smještenih naokolo), već je otišlo, zajedno s više od 3.000 članova obitelji. Tri četvrtine od 6.000 službenika U.S. Army je otpušteno. Posljednji vojnici će otići kada ruska vojska završi svoje povlačenje iz bivšeg DDR-a, što se predviđa za kraj kolovoza 1994. godine. Međunaslov: Žaljenje zbog odlaska "Završili smo našu misiju i brojni stanovnici zovu nas kako bi nam izrazili koliko žale radi našeg odlaska", naglašava porte-parole američke vojske Garbeile Hornewicz. "Vojnici tužni odlaze strahujući da su otpušteni zbog štednji koje je objavio Washington. Ovdje su živjeli u za njih jedinstvenim uvjetima na svijetu", objašnjava jedan vojni službenik koji je želio ostati anoniman, "U Berlinu su vojnici uživali, stanovali su u najugodnijim četvrtima grada, u lijepim stanovima na trošak Nijemaca", dodaje on. "Paradoksalno, u vrijeme hladnog rata, američki vojnici su imali vrlo malo izgleda doći u sukob u Berlinu jer bi suočenje izazvalo nuklearni rat", ocjenjuje taj služebnik. Jedina koja se raduje je bonnska vlada. Do 1989. godine, trebala je plaćati 1,5 milijardi DEM godišnje za uzdržavanje savezničkih jedinica u Zapadnom Berlinu (američkih, britanskih i francuskih). Ove godine, trebali su platiti još 900 milijuna DEM, jer su saveznici osiguravali samo plaće i opremu za svoje ljude. Druga satisfakcija za federalnu državu: ona postepeno vraća gotovo svih 7.300 stanova koje su do sada koristili saveznici (od kojih su 2.600 koristili Amerikanci), te 1.840 hektara zemljišta. Gradska uprava Berlina zahtijevala je da ona raspolaže tim stanovima kako bi se suprotstavila krizi stanovanja koja pustoši metropolom. No Bonn se tome kategorično suprostavlja i želi zadržati prazne zgrade za svoje službenike kada vlada prijeđe iz Bonna u Berlin, što se predviđa oko 2.000. godine. (Hina) br 292335 MET jun 93