BILL CLINTON JE ŽELIO SVIMA POKAZATI SVOJU ODLUČNOST

WASHINGTON, 27. lipnja (AFP/Reuter/Hina) - Bill Clinton (Bil Klinton) koji je u subotu naredio napad na Irak u znak odmazde protiv pokušaja atentata na bivšeg američkog predsjednika Busha (Buš), želio je pokazati Bagdadu, ali naročito ostalima iz međunarodne zajednice i vlastitim sunarodnjacima, da zna pokazati odlučnost kad su u pitanju interesi SAD-a. Ozbiljnog i odlučnog izgleda Clinton je iz Ovalnog ureda Bijele kuće održao kratak govor naciji čiji je smisao sam rezimirao i upozorio Sadama Huseina i sve one koji bi ga poželjeli oponašati: "Ne dirajte nas". Taj napad na sjedište iračkih obavještajnih službi, bombardirano s 23 rakete Tomahawk, predstavlja dvostruku premijeru Clintonovog mandata. Ne radi se samo o prvom napadu koji je predsjednik pokrenuo na onog kojeg se od Zaljevskog rata smatra "trnom u oku" SAD-a, već se radi i o prvoj jednostranoj vojnoj akciji. Prije nekoliko tjedana Clinton je dao zeleno svjetlo primjeni sile u Somaliji protiv lokalnog ratnog vođe, optuženog za ubojstvo 23 pripadnika pakistanskih plavih kaciga, ali je sudjelovanje američkih snaga u toj operaciji ulazilo u okvir operacije UN. U subotu se radilo o čisto američkoj akciji, kako je to on odlučno naglasio te kako su to članovi njegove administracije neumorno ponavljali. Na jednom susretu s novinarima visoki dužnosnik Bijele kuće je priznao da nema načina da se sazna hoće li ta akcija biti dovoljna da navede Sadama Huseina na promjenu ponašanja. Ako je istraga koju je proveo FBI (Ef Bi Aj) bila doista optužujuća za Bagdad, Clinton je teško mogao ne reagirati. S jedne strane ništa ne učiniti prijetilo je poticanjem iračkog vođe da se osili. S druge strane, a to je posebno važno, Clinton je svakako morao odagnati sumnje o vlastitoj odlučnosti i spremnosti za donošenje takvih odluka. U političkim i diplomatskim krugovima Washingtona (Uošington) prevladava stajalište da irački vođa misli kako mu je lakši posao nakon smjene u Bijeloj kući kad je Busha nasljedio mlađi čovjek, koji je došao na vlast bez i najmanjeg međunarodnog ili vojnog iskustva s najavljenim ciljem da se koncentrira na gospodarske probleme Amerike. Clinton je, čini se, potvrdio taj dojam jednom svojom izjavom. U jednom interviewu koji je izazvao konsternaciju u arapskim zemljama bliskim SAD-u i zabrinutost u europskim zemljama, on nije isključio mogućnost normalizacije odnosa s režimom Sadama Huseina. Brzo je ispravio izrečeno ali je ostao loš dojam. Nakon toga su njegova odgađanja glede eventualne vojne intervencije u BiH i njegovo povlačenje, problemi s vlastitim oružanim snagama čiji brojni pripadnici teško prihvaćaju za vrhovnog zapovjednika čovjeka koji je izbjegao služenje vojske i šezdesetih godina sudjelovao u kampanji protiv rata u Vijetnamu, mnoge Amerikance naveli, a da se ne govori o stranim vladama, da se upitaju o "energičnosti" 46-to godišnjeg bivšeg guvernera Arkansasa. Učinio je sve da odgovori svojim osporavateljima u televizijskom nastupu, tek drugom govoru izgovorenom u svečanom ambijetu Ovalnog ureda, s američkom zastavom u pozadini. Obraćajući se kako svojim sunarodnjacima tako i američkim saveznicima i Sadamu Huseinu, on je jasno izgovorio jednostavnu poruku: oni koji sumnjaju u jačinu njegovog karaktera varaju se. "Od prvih dana naše revolucije, sigurnost Amerike ovisila je o jasnoći te poruke: ne dirajte u nas", rekao je on. Clinton je također očito htio smiriti Amerikance dokazujući im da atentat na World Trade Center (Uerld Trejd Sentr) u veljači i u četvrtak razotkrivanje druge terorističke mreže, koju izgleda čine islamski fundamentalisti, brine sam vrh države. "Odlučan sam u poduzimanju potrebnih mjera kako bih očuvao sigurnost našeg naroda", kazao je on. Prva reagiranja unutar SAD-a, posebno ono vođe republikanske manjine u Senatu Boba Dolea (Bob Doul), izražavala su gotovo jednoglasno odobravanje njegove odlučnosti. Čelnici američke administracije upoređuju Clintonovu akciju s bombardiranje ciljeva u glavnomg gradu Libije Tripoliju 1986. godine koje je naredio tadašnji predsjednik Ronald Reagan (Regan) nakon što je u terorističkom napadu na disko-klub u Zapadnom Berlinu ubijen jedan američki vojnik. Clintona je podupro i predsjednik senatskog Komiteta za oružane snage Sam Nunn (Sem Nan). On je izjavio da "podupire Clintonovu odluku o napadu na određene ciljeve u Bagdadu kao izraz odlučnosti administracije". I vojni stručnjaci, poput penzioniranog generala zračnih snaga Perrya Ellisa (Peri Elis), zadovoljni su predsjednikovim tonom u subotnjem govoru. "On djeluje vrlo predsjednički. To je ono za što je predsjednik plaćen da radi - da odlučjuje o uporabi sile", rekao je general Ellis. Jedan član amdinistracije je rekao da je Clintonova akcija pogodila "srce (Sadamove) sposobnosti za organiziranje vanjskih terorističkih akcija" te da je "obeshrabrila državni terorizam i drugih". (Hina) mm 270826 MET jun 93