SERVIS POSEBNIH NASLOVA NIZOZEMSKA ZATVOR

Nadnaslov:Nizozemski eksperiment: marokanski zatvor za Marokance Naslov: Kako reintegrirati prijestupnike-strance Podnaslov:Zabrinjavajući postotak kriminala među mladim Marokancima, zajednici sve brojnijoj u Amsterdamu, naveo je vlasti da pruže potporu specifičnoj kaznenoj ustanovi koju vode sami Marokanci, koja zahvaljujući istom jeziku, kulturi... može bolje pomoći njihovoj resocijalizaciji, prihvaćanju vlastitog identiteta i reintegraciji u nizozemsko društvo Piše: Barbara SMIT, AFP AMSTERDAM - Prvi specijalni zatvor za mlade marokanske prijestupnike otvorio je svoja vrata u Amsterdamu kako bi primio male kriminalce odbačene iz klasičnih kaznenih krugova. To originalno iskustvo nije baš po ukusu sviju. Zabarikadirana iza bodljikave žice, nova zgrada centra "Amal", koju u potpunosti vode Marokanci, može prihvatiti dvadesetak kriminalaca od 12 do 21 godine, koji su dosada prebacivani iz jednog zatvora u drugi, bez izgleda da će se ponovo uključiti u nizozemsko društvo. Ovdje nema čuvara, nego marokanski "voditelji projekta" nenaoružani čuvaju mlade. Pošto nema bodljikavih žica i pretraživanja, gotovo djeluje kao centar za mlade. Zatvorenici imaju pravo na 10 guldena (5,5 dolara) džeparca tjedno koje im daje taj centar. "Bilo je nužno osnovati taj centar", objašnjava koordinator Amala Mimoun Ouariachi. "Klasični nizozemski zatvori nemoćni su pred specifičnim problemima tih zatočenika, ne razumiju razilaženje između marokanske kulture i nizozemskog društva", govori on. Zatočenici Amala (na arapskom "nada"), uglavnom su recidivisti optuženi za teške zločine, poput oružane krađe. Dužnosnici smatraju da im ta ustanova prije svega mora pomoći da prihvate svoj marokanski identitet, uz aktivno sudjelovanje roditelja. Nakon razdoblja promatranja od dva mjeseca, oni se nadaju da će ih moći uključiti u odgojne programe ili na praksu izvan zatvora pod strogim nadzorom. Ovaj projekt ima podršku Ministarstva pravde i općine Amsterdama koji su financirali osnivanje centra i pokrivaju troškove djelovanja: 100.000 guldena godišnje po krevetu (55.000 dolara). Međunaslov: Sve veći broj stranaca Neke organizacije za doseljenike vrlo su kritične. "Taj specijalni tretman mogao bi navesti političku klasu i ustanove da zaključe da se posebno oštar sustav nameće mladim Marokancima, jer je to jedini jezik koji razumiju", komentira Mohamed Rabbae, predsjednik Nacionalne Fundacije za imigrante u Nizozemskoj. Zabrinjavajući postotak kriminala među mladim Marokancima predočen je još u izvješću gradske uprave u 1988. godini, koje je ozbiljno okaljalo sliku cijele zajednice. "Sada poslodavci odbijaju Marokance. Turci još mogu proći, ali Marokanci nikako. Amal samo pojačava tu sumnjivu reputaciju, na štetu brojnih dobrih članova", uzdiše Marian Peters, direktorica jednog projekta resocijalizacije mladih u Amsterdamu. Zatočenici poput Feisela (18), optuženog za krađe i zatočenog u mnogim zatvorima već 4 godine, u potpunosti su za takav eksperiment: "U drugim ustanovama, čekali su da izdržim kaznu i da nestanem. Ovdje marokanski asistenti razumiju moj jezik, kulturu, pomažu mi u pripremi moje budućnosti. Duboko sam uvjeren da će uspjeti". U hodnicima zgrade čuju se arapske pjesme i osjeća se miris marokanskog jela koje priprema marokanski kuhar za večeru. Feisal objašnjava da se nada da će nastaviti svoje obrazovanje i da će naći zaposlenje u informatici. U centru, osim sportskih aktivnosti može ići na predavanja na arapskom ili na nizozemskom jeziku. Marokanska zajednica Amsterdama broji oko 30.000 osoba i ona bilježi najbrži porast. Prema podacima gradske uprave, oko polovica djece do 4 godine u Amsterdamu je stranog porijekla. (Hina) br 262106 MET jun 93