SERVIS POSEBNIH NASLOVA SVEMIR KRIZA

Nadnaslov:Svemirska istraživanja sve više opterećena financijskom krizom Naslov: Svemir više nije zanimljiv? Podnaslov:Nikada od početka osvajanja svemira ovo se područje nije suočilo s takvom krizom kakvu doživljava danas, kada, nakon prestanka Hladnog rata a time i utrke u svemiru, presušuju financijski izvori za svemirske aktivnosti Piše: Alain RAYMOND, AFP PARIZ - Nikada od početka osvajanja svemira, prije 35 godina, istraživanje svemira nije bilo suočeno s takvom krizom izazvanom problemima oko proračuna koji se stalno pogoršavaju i dovode do presušivanja financijskih izvora. Ti financijski fondovi, nastali u Hladnom ratu i tijekom utrke u svemiru koju je rat uključivao, posvuda su presušili nakon raspada bivšeg SSSR-a. Rusija, Ukrajina i Kazahstan, koji svaki imaju po dio svemirske industrije bivšeg Sovjetskog Saveza, pokušavaju prodati rakete, satelite, letove posada na Mir-u, i pitaju se kakva je budućnost sektora koji zapošljava više od milijun inženjera i tehničara. U Sjedinjenim Državama, NASA je pod pomnim nadzorom Američkog kongresa, zastrašenog cijenama koštanja i ona više ne uspjeva uvjeriti u potrebu stanice Freeedom. U isto se vrijeme nalazi i na udaru kritika Europljana, Kanađana i Japanaca, uključenih u projekt, koji sumnjaju u američku namjeru da ga realizira. Sve je odgođeno do odluke američkog predsjednika Billa Clintona, koja se očekuje u srpnju. Pitanje je što će ostati od početnog projekta, obujma i tehničke sposobnosti te nastanjivosti stanice. Pitanje je da li će zadržati svoju prvotnu namjenu osiguranja stalne nazočnosti Čovjeka u svemiru, etape prema Mjesecu i Marsu i ne bi li bilo bolje sve zaboraviti i krenuti od početka, svi zajedno. "U pogubnom smo razdoblju", priznaje Francois Fillon, francuski ministar visokog obrazovanja i istraživanja, koji je zadužen za svemirski dossier. "Međunarodni kontekst se promijenio. Moramo ponovo preispitati naša polazišta i vratiti svemirskoj Europi srednjoročnu viziju". Međunaslov: Širenje međunarodne suradnje Taj stav dijeli većina partnera Europske svemirske agencije (ESA). Opareni još jednom američkom odgodom roka za Freedom, Europljani se ne libe vidjeti u Rusiji zanimljivog partnera, unatoč kompleksnim problemima koje bi trebalo riješiti. Iako Njemačka trenutno više nema planova za let kozmonauta s Rusima, Francuska ih do 2.000. godine ima tri, a prvi kreće već 1. srpnja. ESA pregovara o dva leta za 1994. i 1995. godinu i ne isključuje mogućnost drugih letova. Svi će se obaviti na stanici Mir koja će obilježiti svoju desetu godišnjicu 1996. godine i trebat će joj promijeniti središnje tijelo. Pitanje je kada i s kojim financijama. U tijeku su istraživanja "od Atlantika do Urala" da bi se vidjelo treba li sagraditi Mir-2 i kada. Ali zbog nedostatka novca, kao što naglašava zamjenik generalnog direktora Aleksandar Medvečikov, ruska svemirska agencija RKA "otvorena je za svaku suradnju", ali konačna koncepcija još nije utvrđena. Politička nakana za suradnjom u području svemirskih stanica i letova s posadom postoji posvuda. Jedan je Rus na obuci u Sjedinjenim Državama kako bi sudjelovao u letu svemirskog broda slijedeće godine, a jedan Amerikanac će provesti tri mjeseca na Mir-u u 1995. godini, i potom se vratiti jednim svemirskim brodom. Na pitanje da li su to i etape prema jednoj istinski međunarodnoj stanici, Jean-Jacques Dordain (ESA) ocijenjuje da je "ta mogućnost ostvarivija politički nego tehnički". On smatra su "da problemi međuprostora složeni, elektronika, procesi proizvodnje modula su različiti". Dordain smatra "da prije nego se to postigne treba vremena, ali ništa nije nemoguće. Najsloženije će biti upravljati porodicom Europa - Sjedinjene Države - Rusija". (Hina) br 242220 MET jun 93