SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAĐARSKA GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Problemi mađarske privatizacije u poljoprivredi Naslov: Mađarska poljoprivreda u krizi Podnaslov:Usitnjavanje i privatizacija negdašnjih velikih poljoprivrednih dobara, pretežno državne strukture vlasništva, zbivaju se istodobno s preusmjeravanjem na zapadno tržište, otežano zbog kvota EEZ-a. Teškoće prestukturiranja kao i gubitak tradicionalnih tržišta, uz otežani proboj na zapadna, doveli su nekada priznatu mađarsku poljoprivredu na niske grane. Piše: Paola JUVENAL, AFP BABOLNA (Mađarska) - Ukras mađarske socijalističke poljoprivrede tijekom 40 godina, ogromnu državnu farmu Babolne, koja se prostire na 25.000 hektara zapadno od Budimpešte, konzervativna vlada potiče na reorganizaciju koja bi od Mađarske trebala učiniti zemlju malih privatnih poduzetnika. Poznata po svom uzgoju čistokrvnih arapskih konja i svog agro-prehrambenog "carstva"- od uzgoja pilića do distribucije mljevenog mesa u sve Mac'Do restaurante u zemlji - Babolna "je znala iskoristiti i nazočnost države i polutržišta", uvedenog tijekom liberalizacije komunističkog režima 70-ih godina, primjećuje s nostalgijom Laszlo Varga Sabian, direktor farme. Za Babolnu kao i za većinu od 130 državnih farmi i 1.400 poljoprivrednih zadruga, dolazak konzervativaca na vlast 1990. godine značio je početak problema: "državna kontrola je još jača, prisutnija danas nego u vrijeme komunizma", izjavljuje Varga Sabian. Dužnosnici Babolne predbacuju vladi "da otežava krizu mađarske poljoprivrede" nastojanjem da raspusti većinu državnih farmi i zadruga. Konzervativci žele privatizirati državne strukture, često prezadužene, i preustrojiti poljoprivrednu proizvodnju kako bi mađarska poljoprivreda postala konkurentna pred EZ. Uvažavana među zemljama bivšeg socijalističkog bloka zbog svojih poljoprivrednih uspjeha, Mađarska danas prolazi "crne godine": 23 posto zadruga je u stečaju ili likvidaciji. Proizvodnja je pala za 68 posto u četiri godine i nezaposlenost pogađa 160.000 poljoprivrednih radnika, sektor gdje su plaće niže za 30 posto od državnog prosjeka. Međunaslov: U potrazi za tržištem I Babolna je bila prisiljena na rekonstrukciju. Početkom travnja podjeljena je na 40 ekonomskih jedinica ograničene odgovornosti, namijenjenih za privatizaciju, u kojima djelatnici posjeduju 10 do 20 posto. Do kraja godine 10 do 15 posto od 4.000 zaposlenih treba biti otpušteno. Poput cjeline mađarske poljoprivrede, Babolna je pretrpila direktan udar padom sovjetskog tržišta. Između 1989. i 1991. godine, datuma potpunog prekida prodaje SSSR-u, svom glavnom kupcu, ona je zabilježila gubitke od gotovo 50 milijuna dolara. Gubitak istočnih tržišta nije nadoknađen dobitkom na zapadnim tržištima. "Ima vrlo malo mjesta za zemlje poput Mađarske zbog kvota u EEZ", primjećuje Varga Sabian. "Zapad nam ne pomaže, ne prihvaća naše proizvode, a Istok nema novaca da bi ih kupio", naglašava on. Trostrana pomoć koja bi trebala omogućiti prodaju roba Istočne Europe u bivšem SSSR-u uz pomoć Zapada, ne funkcionira jer zemlje Zapada ne žele prodati naš višak Istoku, već svoje vlastite viškove", primjećuje direktor Babolne. Nakon što su istražili azijska tržišta, kao i tržišta Bliskog Istoka i Magreba, dužnosnici farme su nedavno odlučili ponovo pokrenuti bivša tradicionalna tržišta, u Rusiji i u novim republikama središnje Azije. "Želimo iskoristiti veze stvorene prije 40 godina. Dobro poznajemo narode bivšeg SSSR-a i znamo se prilagoditi njihovim potrebama, što nije uvijek slučaj sa Zapadnjacima", primjećuje Varga Sabian. (Hina) br 232144 MET jun 93