DIJELOVI ZAVRŠNE DEKLARACIJE SA SUMMITA EZ U KOPENHAGENU

KOPENHAGEN, 22. lipnja (Reuter/Hina) - Objavljujemo dijelove završne deklaracije sa summita Europske zajednice koji je danas završio rad u Kopenhagenu. "Europsko vijeće pozdravlja ishod danskog referenduma i izglede za brzo okončanje ratifikacije Sporazuma iz Maastrichta u svim državama članicama. Taj bi važan korak trebao označiti kraj produženog razdoblja nesigurnosti u vezi s vodstvom Zajednice te prigoda za Uniju da se s novom odlučnošću suoči s mnogim izazovima s kojima je suočena iznutra i izvana, koristeći u potpunosti mogućnosti koje pruža novi Sporazum. Načela što ih je sročilo Europsko vijeće u Birminghamu i Edinburghu o demokraciji, pomoći i otvorenosti bit će smjernice u primjeni novog sporazuma kako bi se Zajednica približila svojim građanima. Europsko vijeće u Kopenhagenu posvetilo je posebnu pozornost, s jedne strane, akciji usmjerenoj k hvatanju u koštac s gospodarskim i socijalnim problemima s kojima je suočena Zajednica i posebice s neprihvatljivo visokom stopom nezaposlenosti, te s druge strane širokom krugu problema koji se odnose na mir i sigurnost u Europi. Europsko je vijeće ustvrdilo da Zajednica može računati na daljnju javnu potporu za izgradnju Europe jedino ako doprinosi sigurnosti i blagostanju svih građana. Članovi Europskog vijeća razmijenili su gledišta s predsjednikom Europskog parlamenta. Razgovaralo se o povećanoj političkoj i zakonodavnoj ulozi koju će Europski parlament imati prema Sporazumu iz Maastrichta. Istodobno je naglašena potreba da se nacionalni parlamenti više uključe u aktivnosti Zajednice. Europsko je vijeće pozdravilo učestale kontakte između nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta. RAZVOJ, KONKURENTNOST I NEZAPOSLENOST Europsko je vijeće duboko zabrinuto sadašnjim stanjem nezaposlenosti i velikim opasnostima koje su povezane s razvojem, gdje je rastući broj ljudi u Zajednici odvojen od tržišta rada. Europsko vijeće iskazuje odlučnost Zajednice i njezinih država članica da ponovno uspostavi povjerenje, primjenom jasne strategije o razvoju, jačanju konkurentnosti europske industrije i smanjivanju nezaposlenosti. MONETARNA I TEČAJNA POLITIKA Monetarna politika i stabilnost tečaja ključni su čimbenici u kratkoročnim i dugoročnim sastavnicama strategije pokretanja razvoja i smanjenja nezaposlenosti. Europsko se vijeće složilo da je od najveće važnosti stvaranje proračunskih i gospodarskih uvjeta za brzo smanjenje kamatnih stopa u Europi, i pritom smanjivanje jaza između kamatnih stopa u Europi i u ostalim razvijenim industrijskim zemljama. Kretanja u tom pravcu bit će bitna za gospodarski oporavak i za pokretanje investiranja u Europi. Europsko vijeće podsjeća da je politika tečaja svih zemalja članica stvar od zajedničkog interesa. Vijeće je istaknulo važnu ulogu koju će u tom području igrati Europski monetarni institut (EMI). Vijeće je pozvalo Komisiju da predoči prijedloge o svim nužnim mjerama za provedbu druge faze gospodarske i monetarne unije, tako da bi ih Vijeće moglo što prije usvojiti nakon stupanja Sporazuma na snagu i prije 1. siječnja 1994. godine. MEĐUNARODNI ASPEKTI Učinak djelovanja Zajednice i njezinih zemalja članica povećat će se međunarodnom koordinacijom politike. U vezi s tim Europsko vijeće pozdravlja ishod zajedničkog sastanka ministara gospodarstva i financija EZ i EFTA-e koji je održan u travnju. GATT Europsko vijeće pozdravlja izvješće Komisije o dosadašnjem napretku Urugvajske runde. Vijeće je istaknulo potrebu da Zajednica pregovorima nastavi igrati aktivnu ulogu u daljnjem napretku, čuvajući istodobno europski identitet. Europsko je vijeće istaknulo da je od bitne važnosti da se što prije ponovno pokrene multilateralni proces u Ženevi u svim područjima, uključujući poljoprivredu, kako bi se do kraja godine postigao sveobuhvatan, trajan i uravnotežen sporazum. To je hitno potrebno kako bi se stvorio novi, na pravilima zasnovan, svjetski trgovinski sustav u kojem bi jednostrane akcije bile isključene. PROŠIRENJE ZAJEDNICE Europsko vijeće je zabilježilo napredak u pregovorima o proširenju Zajednice s Austrijom, Finskom, Švedskom i Norveškom. Vijeće je ustvrdilo da su prevladane početne teškoće u pokretanju pregovora i da su sada pregovori ubrzani. ODNOSI S PRIDRUŽENIM ZEMLJAMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE i) Europska vijeće je vodilo iscrpne razgovore o odnosima između Zajednice i zemalja srednje i istočne Europe s kojima je Zajednica zaključila ili planira zaključiti Sporazum o pridruženom članstvu, na osnovu priopćenja Komisije koje je pripremljeno na poziv s Europskog vijeća u Edinburghu. ii) Europsko vijeće pozdravlja hrabre napore koje su poduzele pridružene zemlje u modernizaciji svojih gospodarstava i u osiguranju brzog prelaska na tržišno gospodarstvo. Zajednica i njezine zemlje članice obećavaju potporu tim reformskim procesima. Mir i sigurnost u Europi ovise o uspjehu tih napora. iii) Europsko vijeće se danas složilo da će pridružene zemlje srednje i istočne Europe, koje to žele, postati članice Europske unije. Do prijema će doći čim pridružena zemlja bude u stanju preuzeti obveze članstva, zadovoljavajući gospodarske i političke uvjete koji se traže. RUSIJA Europsko vijeće pozdravlja nove inicijative na polju političkih reformi u Rusiji koje je poduzeo predsjednik Boris Jeljcin. Vijeće se nada da će ti napori biti uspješni i da će doprinijeti učvršćenju demokracije i tržišne privrede". (Hina) sv 221925 MET jun 93