SERVIS POSEBNIH NASLOVA EEZ-RECESIJA

Nadnaslov:Recesija i oživljavanje ekonomije-teme europskog sastanka na vrhu Naslov: Ekonomija uzmiče, nezaposlenost galopira Podnaslov:Problem broj 1 - nezaposlenost, koja je već zahvatila 17 milijuna ljudi u EEZ, sredinom 1994. će narasti na 20 milijuna, što iznosi 12% radno sposobnog stanovništva. Uzroci, međutim, nisu samo u recesiji, nego su i strukturalne prirode, smatraju europski stručnjaci Piše: Herve ROUACH, AFP BRUXELLES - Europski sastanak na vrhu u ponedjeljak i utorak, među ostalim, treba istražiti mogućnosti oživljavanja ekonomije i smanjivanja nezaposlenosti koja je zahvatila više od 17 milijuna ljudi u EEZ-u, dok recesija ugrožava uvođenje jedinstvene valute predviđeno dogovorom u Maastrichtu. Danski premijer Poul Nyrup Rasmussen pozvao je šefove država i vlada da se na svom semestralnom summitu u Kopenhagenu posebice usredotoče "na probleme koji zaokupljaju naše stanovnike", osobito nezaposlenost. Prema posljednjim predviđanjima Europske komisije, EEZ će sredinom 1994. godine imati 20 milijuna nezaposlenih, što je 12% radno sposobnog stanovništva. Te se ogromne brojke ne mogu objašnjavati samo recesijom. Europski stručnjaci smatraju da se također radi i o strukturalnim uzrocima. Dvanaestorica će u Kopenhagenu odlučiti o dodatnoj potpori Europskoj inicijativi za progres, pokrenutoj u prosincu na summitu u Edimbourgu. Ta je inicijativa imala za zadatak uložiti 20 milijardi ekija za dvogodišnja investiranja u velike infrastrukturne radove. Europski komesar za ekonomska pitanja Henning Christophersen procjenjuje da je ova inicijativa zabilježila uspjeh te da ekonomija zajednice još uvijek ima kapacitete za nova ulaganja. Dvanaestorica se također nadaju da će na taj način malo brže izaći iz recesije. Komisija predviđa pad privredne aktivnosti od 0,5% u 1993. godini te blagi oporavak u 1994. godini. Međunaslov: Nove solucije za promicanje zapošljavanja Europski stručnjaci, i u okviru Komisije i oni država članica, uvjereni su da treba pokušati pronaći nove solucije za promicanje zapošljavanja te da ekonomska kriza nije jedini krivac za nezaposlenost. Predsjednik Europske komisije Jacques Delors, koji već dugo vjeruje u novi model razvoja, treba na summitu predstaviti svoju analizu, na temelju koje bi, po pozivu Europskog savjeta, Komisija načinila prijedloge. Komisija razmišlja primjerice o načinima za smanjenje velikog tereta koji predstavljaju troškovi namijenjeni financiranju socijalne zaštite, o smanjenju kriterija na burzi rada, poboljšavanju struka radnika, ili stvaranju novih radnih mjesta u sektoru za zaštitu okoline. Odgovorni u EEZ-u su svjesni da moraju pod hitno izaći iz recesije ako žele poštivati rok uvođenja jedinstene valute koji je dogovoren sporazumom u Maastrichtu. Smanjenjem fiskalnih prihoda recesija produbljava proračunske deficite država, koji su većinom daleko od ispunjavanja kriterija za ekonomsku pretvorbu predviđenu sporazumom u Maastrichtu, kojima danas odgovara samo Luxembourg, najmanja država članica EEZ, a koji bi trebali zbližiti gospodarstva EEZ-a u jednoj jedinstvenoj valuti, koju Dvanaestorica planiraju uvesti između 1997. i 1999. godine. Kratkoročno, EEZ bi se morala dogovoriti o sjedištu Europskog monetarnog instituta (IME), koji bi bio prethodnica budućoj europskoj centralnoj banci. IME bi trebao započeti svojim radom 1. siječnja, ako Velika Britanija do tada odobri sporazum iz Maastrichta. (Hina) br 221827 MET jun 93