SERVIS POSEBNIH NASLOVA NIZOZEMSKA-REMBRANDT

Nadnaslov: Obnova zbirke nizozemskog muzeja bacila novo svjetlo na Rembrandta Naslov: Rembrandt u novom ruhu Podnaslov: Restauracija, do koje je došlo nakon dugo oklijevanja u strahu od kompleksne strukture najpoznatijih djela velikog umjetnika, iz njegova "kasnog" razdoblja, daje posve novu interpretaciju i doživljaj Rembrandta, smatraju znalci Piše: Kristin KRANENBERG, Reuter AMSTERDAM - Tamnocrvena suknja Židovske nevjeste i zlato na mladoženjinom rukavu izgledaju toliko stvarno da imate osjećaj da možete opipati tkaninu. U tamnoj pozadini nalazi se neodređen obris, za koji se vjerovalo da predstavlja fontanu, no koji prema najnovijem otkriću predstavlja lonac s biljkama. Takovi i slični detalji, koji su bili skriveni godinama, postali su jasni otkako je amsterdamski Rijksmuseum restaurirao sedam Rembrandtovih najpoznatijih slika, uključujući i Židovsku nevjestu. "Zahvaljujući toj restauraciji moguća je potpuno nova interpretacija i doživljaj Rembrandta", izjavio je direktor muzeja Henk van Os. Restaurirane slike izložene su u muzeju sve do 31. listopada. Naporan proces restauracije sastoji se uglavnom od uklanjanja slojeva firnisa, premaza koji je na slike bacio žućkastosivu izmaglicu. Raniji su restauratori slike premazivali firnisom ne samo radi zaštite, već i da bi im podarili zlatasti sjaj za koji se držalo da odgovara Rembrandtovom stilu. "Oni su nastojali stvoriti mračnu, romantičnu atmosferu", rekao je van Os. Rijksmuseum je izvršio laboratorijsko ispitivanje različitih uzoraka firnisa kako bi se mogla odabrati odgovarajući kemijski preparat koji bi ih uklonio sa slika. Svaka od tih slika provela je nekoliko mjeseci u radionici prije nego što je potpuno očišćena. "Ponovo vidimo kontraste. Uklanjanje žutog firnisa vratilo je dojam perspektive koju je umjetnik stvorio", kaže Gwen Tauber, jedna od restauratora. Pojačani kontrasti ukazuju na Rembrandtovu sposobnost da koristi dubinu te da rasvijetli i naglasi pedantan prikaz bogate tkanine od koje je izrađena odjeća portretirane osobe. Krzneni ovratnik propovjednika Johannesa Uyttenbogaerta, čiji je portret stigao u muzej prošlog prosinca, sada je moguće jasno razlikovati od njegova ogrtača. Međunaslov: Zagonetke velikog majstora Rembrandt se često znao predomisliti dok je radio na nekoj slici. Na slici "Nijekanje Svetog Petra" restauratori su otkrili tragove ranije skice, koji pokazuju da je Rembrandt ispočetka namjeravao naslikati veću sliku. "Mi pretpostavljamo da je započeo sa slikanjem veće slike, no da mu je to u jednom trenutku dosadilo", priča Wouter Kloek, koji se nalazi na čelu zbirke slika u Rijnsmuseumu. Većina restauriranih djela datira iz kasnijeg razdoblja Rembrandtova života, u kojem se služio obilnim količinama boje, koje slikama daju kompleksnu strukturu. Zbog toga kao i zbog činjenice da upravo ove "kasne" slike spadaju u najveća ostvarenja ovog slikarskog majstora, Rijksmuseum je godinama oklijevao da započne restauraciju. "Kasniji Rembrandti smatrani su neuobičajeno složenim. Ljudi su se bojali dirati ih", tvrdi Kloek. No u međuvremenu je kontrast ovih slika s umjetnikovim ranijim radovima, koji su već bili očišćeni, postao previše vidljiv, kaže Kloek, te je prije tri godine započela njihova restauracija. Među ostalim slikama koje su izložene nakon restauracije nalaze se i Autoportret umjetnika kao Svetog Pavla, Mrtva priroda s paunovima, Portret Tita u fratarskoj halji, te Sindici suknarskog ceha. Slike su izložene u glavnoj galeriji muzeja, nedaleko slavne Noćne straže, uz popratni tekst o detaljima restauracije. Ova je izložba dio programa svečanosti u čast zlatnog razdoblja Amsterdama u 17. stoljeću, kada je taj grad bio središtem svjetske trgovine. Rembrandt, koji je 1669. godine umro kao 63-godišnjak, postigao je već za života veliku slavu prvenstveno kao vrstan portretist. Rijksmuseum želi biti otvoren glede stanja njegove zbirke Rembrandtovih slika. Još uvijek postoje neke zagonetke u radovima ovog majstora. To je, naprimjer, i pitanje autentičnosti pokrivala za glavu koji nosi mladoženja na slici Židovska nevjesta. Nakon što su uklonili firnis, stručnjaci su ustanovili da boja mladoženjinog crnog šešira potječe iz vremena nakon što je slika bila dovršena. Postoji dokaz da je mladoženja isprva imao na glavi narančastosmađu beretu. Rijksmuseum drži da je nešto crne boje na šešir stavio vjerojatno sam Rembrandt, te je stoga odlučeno da će mladoženja i dalje ostati sa crnim šeširom. "Podarili smo tom crnom šeširu kontroverzu sumnje", rekao je Kloek. (Hina) br 201332 MET jun 93