PRIJE 40 GODINA POGUBLJEN JE BRAČNI PAR ROSENBERG

NEW YORK, 19. lipnja (AFP/Hina) - Julius i Ethel Rosenberg (Rozenberg), američki fizičari židovskog podrijetla, osuđeni za atomsku špijunažu u korist Sovjeta, pogubljeni su 19. lipnja 1953. na električnoj stolici zatvora Sing-Sing nedaleko New Yorka (Nju Jork). Njihova osuda i danas, nakon četiri desetljeća, izaziva ista pitanja: bračni par Rosenberg, jedini Amerikanci koji su ikada osuđeni na smrt zbog špijunaže, da li su ili ne predali Sovjetima tajnu atomske bombe, ili su bili žrtve antikomunističke histerije iz mračnog doba makartizma? Senator Joseph McCarthy (Džozef MaKarti) vodio je "lov na vještice" protiv svih onih koji su bili osumnjičeni da "simpatiziraju komuniste". Afera je započeta uhićenjem u Velikoj Britaniji u veljači 1950. godine fizičara Klausa Fuchsa (Fuks) koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata radio u Los Alamosu, u Novom Meksiku, mjestu gdje je izvršena prva američka atomska eksplozija. Dva mjeseca kasnije, FBI je uhitila Rosenbergove, kao i brata Ethel Rosenberg Davida Greenglassa (Dejvid Gringlas), te Harrya Golda, Rosenbergovog gazde. Njih dvojica su postali glavni svjedoci tijekom procesa. Obojica su kažnjena sa 15 odnosno 30 godina zatvora. Greenglass je u procesu priznao da je ukrao tajnu H bombe za račun Sovjetskog Saveza na poticaj svog šogora Juliusa Rosenberga. Iako se u istrazi pokazalo da Greenglass nije sposoban reproducirati plan bombe koji je navodno predao svom šogoru, pravosuđe je Rosenbergove držalo kradljivcima i više ih nije ispuštalo. Rosenbergovi su imali jednostavan način da spase živote: priznati krivnju. Osuđeni na smrt u travnju 1951, oni nisu prestali ponavljati da su nevini. Usprkos zahtjevima za pomilovanjem koje su upućivali Papa Pio Dvanaesti, Albert Einstein (Ajnštajn) i Jean-Paul Sartre (Žan-Pol Sartr), američki predsjednik Dwight Eisenhower (Dvajt Ajzenhauer) je odbio dati pomilovanje. Sinovi Rosenbergovih, Robert i Michael (Majkl), koji su ulagali napore da bi ishodili obnovu postupka, ocijenili su "apsurdnim" dio iz "Memoara" Nikite Hruščova u kojem nekadašnji sovjetski vođa kaže da su "Rosenbergovi pomogli SSSR-u da proizvede prvu atomsku bombu". U studenom 1991. godine New York Post, navodeći riječi glasnogovornika šefa KGB-a je objavio da u arhivima sovjetske obavještajne službe nema nikakvog dokumenta o Rosenbergovima. Drama Rosenbergovih, koji su postali mučenici za američku ljevicu, inspirirala je brojna kazališna i književna djela te filmove. (Hina) mm/rb 191137 MET jun 93