PISMO PREMIJERA VALENTIĆA GENERALNOM TAJNIKU UN GHALIU

ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Nikica Valentić uputio je pismo glavnom tajniku UN Boutrosu Boutrosu Ghaliju u vezi provedbe rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o međunarodnoj pomoći u obnovi i razvoju Republike Hrvatske. U pismu koje prenosimo u cjelosti stoji: "U ime Vlade Repubilke Hrvatske iznosim vam osnovne stavove u svezi provedbe Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o međunarodnoj pomoći u obnovi i razvoju Republike Hrvatske: 1. Vlada Republike Hrvatske smatra da miroljubivo rješenje krize na ovom području i stvaranje uvjeta za brzu obnovu i razvoj hrvatskog gospodarstva imaju najviši prioritet. Poduzeli smo stoga razne akcije kojima želimo osigurati uvjete za sustavno obnavljanje i razvoj hrvatskog gospodarstva. Vlada je tako razmatrala prioritete obnove i razvoja te pružila podršku održavanju međunarodne konferencije "Reconstrucion and developement of the Croatian Economy" održane 7. i 8. svibnja 1993. g. u Zagrebu. 2. Vlada Repubilke Hrvatske ukazuje na izuzetno velika materijalna razaranja počinjena u agresivnom ratu na Hrvatsku kao i na velike ljudske gubitke i stradanja izbjeglog i prognanog stanovništva. Republika Hrvatska sa sada gotovo prepolovljenim društvenim proizvodom u odnosu na 1990. g. i svim problemima transformacije privrede koji stoje pred njom nije u stanju, bez pomoći međunarodne zajednice, snositi troškove izdržavanja prognanog i izbjeglog stanovništva te obnove razrušenog i oštećenog materijalnog bogatstva Hrvatske. Hrvatska je svjesna da će uklanjanje šteta materijalnih razaranja trajati godinama pa i desetljećima. No, obnova nekih dijelova osnovnih sredstava Hrvatske ima izuzetno visoki prioritet jer bez toga hrvatsko gospodarstvo nije u stanju u cjelosti koristiti ni one kapacitete koji nisu uništeni te tako mobilizirati prvenstveno vlastite izvore za obnovu i razvoj. Uništavanje i blokada pojedinih dijelova infrastrukture doveli su do gospodarske fragmentacije Hrvatske praktički onemogućujući privrednu aktivnost u pojedinim njenim dijelovima. To se odnosi na primjer na južne dijelove Hrvatske, Dalmaciju, gdje živi oko petina hrvatskog stanovništva kao i druge okupirane dijelove Hrvatske. Hrvatska je stoga izuzetno zainteresirana za miroljubivo vraćanje okupiranih dijelova u skladu s međunarodnim dogovorima. 3. Prema sadašnjim procjenama u svega nekoliko mjeseci agresije na Hrvatsku koju je izvršila Srbija, učinjena su veća materijalna razaranja nego za vrijeme cijelog drugog svjetskog rata koji je na ovim prostorima bio veoma surov. Uništeno je ili teško oštećeno oko trećine vrijednosti osnovnih sredstava Hrvatske. Vrlo teške štete učinjene su u infrastrukturi, stambenom fondu te spomenicima kulture i sakralnim objektima. S okupiranih područja Hrvatske protjerano je oko 250.000 Hrvata, a Hrvatska sada zbrinjava 270.000 izbjeglica najvećim dijelom muslimanskog stanovništva iz Bosne i Hercegovine. Do sada je stradalo 590 naselja od kojih je 35 do temelja uništeno, a 34 su pretrpjela teška oštećenja. Među njima su i veći gradovi kao: Vukovar, Gospić, Osijek, Dubrovnik, Pakrac, Vinkovci, Šibenik, Zadar i dr. Uništeno je ili teško oštećeno oko 210.000 stambenih jedinica (oko 12 posto stambenog fonda Hrvatske). Oštećeno je 11 termo i hidrocentrala, 40 dalekovoda visokog napona. U cestovnoj infrastrukturi uništeno je ili oštećeno 6500 km magistralnih i regionalnih cesta, srušeno je 47, a oštećeno 35 mostova. Zbog oštećenja ili okupacije izvan prometa je oko trećine pruga. Uništeno je 633 km električne kontaktne mreže, 18 željezničkih mostova, 66 kolodvorskih zgrada itd. Teško je oštećen telekomunikacijski sustav. Zbog okupacije riječni promet je u cjelosti obustavljen, a pristaništa su porušena. Velike štete učinjene su u socijalnoj infrastrukturi. Porušeno je devet velikih bolnica, uništeno je na desetine manjih zdravstvenih objekata, razrušeno je 39, a oštećeno 492 objekta u djelatnosti odgoja i obrazovanja. Oštećen je ili razoren 801 pojedinačni spomenik kulture, od čega 510 sakralnih objekata - 468 crkava i 42 samostana te 350 povijesnih cjelina i naselja. Sravnjena su groblja i brisani drugi tragovi prisutnosti Hrvata na okupiranim prostorima Hrvatske. Ovim nabrajanjima nisu iscrpljene sve štete i razaranja, da se i ne govori o gubicima u tekućem dohotku. 4. Vlada Republike Hrvatske sačinila je pregled programa za humanitarnu pomoć, obnovu i razvoj, koji se navodi u anexu po sljedećim oblastima: (1) humanitarna pomoć, (2) promet i veze, (3) energetika, (4) obnova naselja, (5) gospodarsko aktiviranje pučanstva na ratom ugroženim područjima, (6) veći gospodarski programi, (7) zdravstvo, (8) školstvo, (9) kulturna i prirodna baština i (10) posebni prioritetni programi. Vjerujemo da bi se međunarodna pomoć mogla ostvariti u obliku: a) donacija, b) povoljnih kredita i c) zajedničkih ulaganja. 5. Polazeći od težine sadašnjeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj, mogućnosti pomoći koje proizlaze iz Rezolucije GA UN radi brže obnove Hrvatske, nesumnjivo mogu spriječiti produbljivanje krize na ovom području. Vjerujemo, da su to imale pred očima i zemlje članice UN koje su usvojile tu Rezoluciju, na čemu smo izuzetno zahvalni. Odredbe paragrafa 2. Rezolucije predviđaju da bi prvi korak u pomoći međunarodne zajednice bio procjena potreba za obnovom i razvojem koja bi se izvršila u suradnji s Vladom Republike Hrvatske. Želio bih vas, ekselencijo, informirati da je pripremljena zadovoljavajuća osnovica za početak procesa procjene i provedbe međunarodne pomoći. Mi bismo izuzetno cijenili ako bi vašom odlukom bila formirana ekspertna misija Ujedinjenih naroda za procjene ratnih šteta i potreba obnove u skladu s Rezolucijom GA br. 47/166, čime bi i započeo proces njene implementacije", kaže se na kraju pisma premijera Valentića upućenog Ghaliu. (Hina) dd 181054 MET jun 93