PRVI PUT NEGATIVNI PRIRODNI PRIRAŠTAJ U HRVATSKOJ

Nadnaslov: Demografska slika Hrvatske Naslov: Prvi put u povijesti negativni prirodni priraštaj Podnaslov: Stručnjaci upozoravaju da se pučanstvo ne može povećati bez sveobuhvatne skrbi za obitelj ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Hrvatska prvi put u svojoj demografskoj povijesti bilježi negativan prirodni priraštaj stanovništva. Godine 1991., zadnje za koju postoje cjeloviti podaci, rodilo se 51.829 žive djece, a umrle su 54.832 osobe. Smanjenje prirodnog priraštaja počinje već 1955. godine, no tek se 1991. njegova krivulja za 0,6 promila spustila ispod nule. Uspoređujući ga s godinom 1990., akademkinja Alica Wertheimer-Baletić ocjenjuje negativnu stopu relativno visokom te upozorava da se radi o "ratnom fenomenu". "Pri nepromijenjenim mirnodopskim društvenim uvjetima prirodni bi priraštaj pao na nulu, po mojem mišljenju, tek za pet-šest godina", tumači ona. Mogao se očekivati godišnji pad za 0,3 promilna poena, ali on je trostruko veći. Uz rat ide i smanjeni natalitet. U 1991. godini rođeno je 3.580 djece manje nego u 1990. No, nije samo to umanjilo priraštaj Hrvata. Samo u 1991. godini porastao je mortalitet za 0,4 promilna poena, a na takav je porast utjecao velik broj u ratu stradalih građana. Po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, prve godine rata u Hrvatskoj je poginulo 3.246 ljudi. Stradanja koja su se nastavila u 1992. i 1993. čine podatke još dramatičnijim: do 5. svibnja ove godine, priopćio je Odjel informiranja i istraživanja Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj su smrtno stradale 6.592 osobe. No i među nestalima, kojih je po podacima Hrvatskog Crvenog križa više od 13 tisuća, zacijelo ima poginulih i umrlih, a to će dodatno pogoršati demografsku sliku u Hrvatskoj. Gleda li se općenito, uzroci smrti nisu promijenili temeljni poredak, kaže voditeljica Službe za zdravstvenu statistik u Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske dr. Marina Kuzman. Najviše ljudi, po podacima za 1991. godinu, umrlo je u Hrvatskoj od bolesti srca i krvnih žila (26.431 ili 55,3 posto), zloćudni tumori usmrtili su 10.513 osoba, na trećem mjestu je smrt od ozljeda i trovanja - 7.325, a nešto manje od polovice te brojke su umrli od rana dobivenih u ratu. Dr. Jakov Gelo u knjizi "Demografske promjene u Hrvatskoj" iznosi da je za drugog svjetskog rata u Hrvatskoj neprirodnom smrću moglo umrijeti oko 435 tisuća građana, dvostruko više nego prirodnom smrću. On drži da je kao posljedica toga između 1955. i 1965. u Hrvatskoj rođeno gotovo 113 tisuća djece manje. Profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu dr. Murafid Kulenović upozorava na podatke o broju stradalih u domovinskom ratu. "Javnost je s pravom uznemirena. Radi se o potpuno neprirodnom činu. Ti zločinci ne ubijaju samo naše vojnike nego i nevojničku populaciju koja ne ide u rat, ruše sve što je ljudsko", ističe dr. Kulenović. Na svu pogibeljnost brojki ratnog stradanja ukazuje dr. Kuzman; među poginulima je 91 posto muškaraca, a od njih je "jača polovica" u najproduktivnijem razdoblju (21-35 godina). Među ženama je polovica starijih od 50 godina, ponajviše u dobi 61-75 godina. Gotovo trećina poginulih stradala je od ozljeda glave, osamnaest posto stradalo je od ozljeda neutvrđene lokalizacije, a isto toliko od otvorene rane toraksa s ozljedama pluća i srca. Od rana trupa poginulo je 15 posto, rane prednje trbušne stijenke 3,7 posto, a od rane na vratu tri posto osoba. Najviše je osoba poginulo od bombe ili drugih eksplozivnih projektila (43,8 posto), dok je od metka stradala trećina. Kod četiri petine ozlijeđenih smrt je nastupila odmah, a više od polovice potvrda o uzroku smrti navodi više dijagnoza ranjavanja, što govori o mnogostrukosti ozljeda, objašnjava dr. Marina Kuzman. Unatoč znatno većim gubicima u dva svjetska rata, Hrvatska danas prvi put bilježi negativni prirodni priraštaj. Slobodno tumačeći profesoricu demografije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu dr. Alicu Wertheimer-Baletić, Hrvatska ima 'preslabu podlogu' za ponovni, u demografskom smislu značajniji, baby-boom. U nekim je općinama negativni prirodni priraštaj izrazit - primjerice u Gospiću iznosi minus devet promila. Kad se doznaju sve žrtve rata, osobito stradanja na za sada okupiranim dijelovima Hrvatske, demografski će podaci biti još nepovoljniji. Može se očekivati da će se natalitet poslije rata povećati, no da bi se preokrenuo negativni predznak prirodnog priraštaja, mora se prvo doseći razinu mortaliteta u Hrvatskoj. "Žensko se stanovništvo ne obnavlja: jedna žena ne rodi jednu djevojčicu", samo je jedan od niza dokaza profesorice dr. Wertheimer-Baletić. Gubitak živorođene djece u drugom svjetskom ratu dodatno, svojim drugim valom, osiromašuje upravo zadnje desetljeće stoljeća. Demografska politika kod nas u suvremenom smislu ne postoji, drži akademkinja Wertheimer-Baletić. Stručnjaci upozoravaju da se pučanstvo ne može povećati bez ozbiljene i sveobuhvatne skrbi za cijelu obitelj. (Hina) ds 180952 MET jun 93